Najveći festivalski hit svakako je baletna predstava 'Solaris' u izvedbu Državnog dramskog kazališta Prijut komedianta. Na rasporedu je 14. rujna, a u dva čina donosi nastavak razmišljanja započetih u istoimenom znanstveno-fantastičnom romanu Stanisława Lema: Koja sila prethodi čovjeku i određuje njegovo postojanje?

'Radnja se odvija na stanici Zemlja i u svemirskome prostoru. Odlazeći na međuplanetarno putovanje, čovjek neizbježno uranja u istraživanje vlastitog, unutarnjeg svemira. Možda u njemu leži sila, neizbrisivo svjetlo. Šestero je likova predstave istovjetno, oni su dijelovi jedne osobe, otisci sjećanja njezine podsvijesti. Prateći likove, gledatelj shvaća da je zapravo on glavni lik predstave', najavljuju iz zagrebačkog HNK.

Prva predstava koja će se prikazati u sklopu festivala je 'Taras', drama prema motivima povijesnoga romana 'Taras Buljba' Nikolaja Vasiljeviča Gogolja. Režirao ju je Sergej Potapov, mlada redateljska zvijezda, diplomant u klasi redatelja Marka Zaharova na Ruskom institutu za kazališne umjetnosti u Moskvi, ujedno i dobitnik Nacionalne kazališne nagrade Zlatna maska.

Prema njegovim riječima, tekst predstave je u potpunosti osuvremenjen, no ima nešto i od Gogolja.

''Taras' je poput ljuljačke, na kojoj se ne ljuljaju samo likovi, već i publika. Prvi čin je smjelo zapleten, brz, spretno odigran, pjevan i otplesan. Drugi čin sadržava niz ispovjednih monologa koji plaše, razoružavaju i razotkrivaju cijelu priču u drugom činu. I čini se da samo jaka očinska ruka može zaustaviti ovaj vrtuljak', stoji u najavi predstave koju u zagrebačkom HNK 13. rujna izvodi Festivalsko kazalište Baltički dom.

Predstavu 'Ludi novac', komediju u dva čina, 15. rujna izvodi Sanktpeterburško državno akademsko kazalište komedije N. P. Akimov. Govori o ljepotici Lidiji Čeboksarovoj, koja je navikla živjeti na visokoj nozi i ima mnogo obožavatelja, ali je nitko nije spreman zaprositi. Tada se na horizontu pojavljuje skromni provincijalac Vasiljkov, kojega Lidiji njeni prijatelji, u namjeri da se s njom našale, predstavljaju kao vlasnika rudnika zlata. Ona zato prihvaća njegovu ponudu i završava okrutno prevarenom.

'Radnja predstave A. N. Ostrovskog podsjeća na 'Djevojku bez miraza', samo su sve postavke drame predstavljene na smiješan način. Posebna vrsta privremene rime čini zaplet i problematiku satire Ostrovskog relevantnima za današnjicu', kažu iz zagrebačkog HNK.

Posljednja predstava u programu festivala poznati je naslov, Molièreov 'Tartuffe' kojeg 17. rujna izvodi mlado peterburško kazalište Masterskaja u režiji svog umjetničkog voditelja Grigorija Kozlova.

'Ovoga je puta Tartuffe estet, pjesnik i glazbenik, toliko šarmantan da ga nitko uopće ni ne želi sumnjičiti za laž i podlost. Međutim, on je istančano, profinjeno utjelovljenje zla, koje opčinjava, potčinjava i pobjeđuje, bezbrižno uklanjajući prepreke s puta. Moliereov Tartuffe je komedija. I predstava teatra Masterskaja je komedija. U početku je sve vrlo smiješno, no, zatim iznenada i odjednom sve postaje vrlo ružno. Ružno zbog uviđanja bespomoćnosti čovjeka pred navirućom silom. Od beskonačnih mogućnosti zla. Od toga što će se odvrtjeti krug života i Tartuffe će se vratiti. On je vječan i neizbježan', najavljuje se. 

Za vrijeme trajanja festivala predstavit će se i peterburški fotograf Pavel Frančišin izložbom 20 radova urbanog krajolika pod nazivom 'Peterburg u zrakama sunca'.

'Romantizirajući sliku Sankt Peterburga, autor bilježi njegove glavne atrakcije: stroge siluete palača i katedrala, neobične zavijutke rijeka i kanala, složene obrise lukova mostova. Neobične perspektive i nestandardna kompozicija dočaravaju vizualni portret grada, naglašavajući povezanost s veličanstvenom prošlošću i promjenjivom sadašnjošću', najavljuje HNK.

Međunarodni festival Sanktpeterburške kazališne sezone, koji kroz razne žanrove i forme pobliže predstavlja suvremenu umjetnost Sankt Peterburga, osnovan je 2007. kako bi razvijao i jačao odnose između toga ruskog grada i kazališnih cenatara raznih europskih zemalja.