Neven Antičević rođen je 1953. u Zagrebu. Premda je bio pasionirani čitatelj knjiga te su njegovi profesori hrvatskog jezika iz osnovne i srednje škole vjerovali da će upisati studij komparativne književnosti, odlučio se za Ekonomski fakultet. No nakon završetka studija ekonomije odlučio se posvetiti knjigama.

Zanat je ispekao još u bivšoj Jugoslaviji u nekad uglednoj zagrebačkoj izdavačkoj kući Mladost, u kojoj je bio urednik. Zatim je 1990. godine, čim je omogućeno osnivanje privatnih poduzeća, sa šestero partnera i samo 7000 tadašnjih njemačkih maraka osnovao privatnu izdavačku kuću Algoritam.

Kako je svojedobno ispričao Nacionalu, činilo mu se najlogičnijim, kao ekonomistu, da se posveti uvozu strane literature.

'Bio je to posao u kojem sam imao pristup svim knjigama koje u Hrvatskoj nisu postojale i zato mi je izgledao kao najbolji na svijetu. No svatko u jednom razdoblju u svom životu poželi biti sam svoj šef. Upravo to, a ne novac, dvije trećine poduzetnika navodi kao motiv za pokretanje samostalnog posla', objasnio je Antičević osobne razloge koji su ga ponukali da napusti veliki ured u izdavačkoj kući Mladost i upusti se u avanturu s Algoritmom.

Tijekom 1993. tvrtka se stabilizirala i uhodala, bez obzira na to što u to vrijeme nitko nije smatrao pametnim investirati u knjige. U kratkom razdoblju on i njegovi partneri uspjeli su izgraditi uspješno izdavačko poduzeće koje je u najboljim danima godišnje prodavalo više od milijun artikala, među kojima su, uz lake bestselere, strane novine i časopise, bili računalna oprema i programi. Antičević, onako komunikativan i brbljav, simpatičan i pristupačan, kritičan i pomalo lijevo orijentiran, u duši kulturnjak i zaljubljenik u knjige, rado je govorio o čudu Algoritma.

Formula uspjeha

'Jedna od stvari koja me potaknula bila je mali okvir za koji se sjećam da sam ga pročitao još kao student u 'Ekonomici' P. A. Samuelsona, a koji kaže da je pravi trenutak za poduzetnički pothvat u nekoj djelatnosti baš onda kad svi bježe iz te djelatnosti. Riječ je o ekonomskom zakonu ponude i potražnje pa ako svi bježe iz nekih djelatnosti, tada će ponuda u toj djelatnosti znatno pasti, a potražnja nikad neće pasti ispod neke kategorije', objasnio je Antičević u tom broju Nacionala, dodavši da su se u to vrijeme mogla birati autorska prava najtiražnijih autora jer su svi bili slobodni. To je bila, po njegovu mišljenju, Algoritmova formula uspjeha.

Antičević je kao nakladnik godinama mamio publiku privlačnim bestselerima, nagrađivanim romanima i knjigama nobelovaca, bukerovaca i pulitzerovaca te nagrađenih hrvatskih autora, a publika je rado svraćala u njegove knjižare zbog stranih novina, dobre glazbe i suvremenog pristupa knjižarstvu. Iz tog perioda uspona Algoritam se najviše pamti po rekordima.

Drži ga trilogija 'Gospodar prstenova', čija su sva tri dijela pojedinačno prodana u oko 100 tisuća primjeraka. Odlično je prošao i 'Harry Potter', čiji je svaki dio serijala, zajedno sa džepnim izdanjem, prodan u oko 70 tisuća primjeraka, a pojedine kuharice Jamieja Olivera tiskane su u nakladi od 30.000 primjeraka. Tu je bio i velik uspjeh 'Sumrak sage'.

Rabat od 50 posto

Svih tih godina Antičević je bio aktivan u strukovnom organiziranju i bio je smatran autoritetom čije se mišljenje često citiralo u medijima. O njemu nitko nikada nije negativno govorio ni pisao, a kamoli da je loš upravitelj i uzima rabat od 50 posto. Bio je predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK-u i s te pozicije zalagao se za rješavanje problema u izdavaštvu i knjižarstvu, ostavljajući dojam upućene osobe. Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika CROMA proglasilo ga je već 1996. menadžerom godine u kategoriji malih poduzeća, a na Sajmu knjiga u Puli 2009. dobio je Kiklopa kao najbolji urednik. Uz to je bio blizak bivšoj ministrici kulture Andreji Zlatar Violić, koja je i sama bila honorarna urednica u Algoritmu, te se smatralo da je dio kulturne ljevice.

Kako je i sam svojedobno radio kao prevoditelj, poznavao je važnost prijevoda. Tako je u Slobodnoj Dalmaciji izjavio da 'dobar prijevod knjige vrijedi više nego što ga se može platiti'. U istom dnevniku je upozorio na problem prevođenja s norveškog, portugalskog, japanskog ili nekog egzotičnog jezika, rekavši da se tada pribjegava prevođenju s engleskog pa nastaju problemi jer se prevoditelji s engleskog 'dosta bahato odnose prema izvorniku – prilagođavaju ga duhu engleskog jezika, netočno prevode ili naprosto izbace ono što ne znaju prevesti'.

Početak pada

Kad je prije nekoliko godina kriza poharala cijelo hrvatsko gospodarstvo, ozbiljno je uzdrmala i domaće nakladništvo. Prema pisanju Večernjeg lista, poslovni prihodi Algoritma padali su godinama usporedo s krizom pa je od 122 milijuna kuna u 2011. dvije godine kasnije uprihodio 83 milijuna kuna, a u 2014., nakon izdvajanja maloprodajnog lanca u svibnju, 49,5 milijuna kuna.

U nadi da će spasiti Algoritam, Antičević se 2014. pokušava prilagoditi tržišnim okolnostima te poduzeće restrukturira i zatim s nekad ljutim konkurentima Profilom i Mozaik knjigom spaja u novoimenovano društvo za maloprodaju Algoritam Profil Mozaik - APM. Spajanjem se povećao broj knjižara pa je Algoritam u trenutku revizije 2014. imao 14 knjižara. Kako je zbog krize drastično padala kupovna moć građana, bilo je pitanje hoće li taj novi knjižarski lanac opstati ili će morati zatvoriti suvišne knjižare.

Psihološka kriza

Prije tri godine, u jeku krize, Antičević je za portal mvinfo.hr izjavio da mu se čini kako je kriza 'više psihološka'. Tu je tezu objasnio na sljedeći način: 'Počeli smo u jednom trenutku govoriti kako smo u krizi pa su onda ljudi počeli manje kupovati, došlo je i do otpuštanja zbog manjeg prometa i ustvari se dogodio psihološki obrat te smo iz perioda kvaziblagostanja prešli u period kvazikrize, u kojem se svi odriču kupnje.'

Usprkos toj 'psihološkoj krizi', Algoritam je prema Antičeviću ipak nekako plivao na izdavačkom tržištu. 'Kada pratimo inozemne liste bestselera, možemo reći da smo od 100 najprodavanijih knjiga objavili njih 80, dakle smanjili smo produkciju s 4000 naslova na 2000, i iako se u te dvije tisuće još uvijek objavi sve što je relevantno, strahovito gubimo na diversifikaciji, na izboru, na ponudi...', rekao je Antičević za portal Moderna vremena info, dodajući da se ipak mnoge knjige zbog krize neće objaviti.   

Zbog nagomilanih dugova Algoritam je 2015. godine potražio izlaz u predstečajnoj nagodbi, što je iznenadilo ne samo širu javnost, nego i nakladničku branšu. Kako je tada pisao tportal, podaci Fine bili su neumoljivi: prihodi su kompaniji u 2014. godini pali za čak 40 posto, s 82 na 49,5 milijuna kuna, a dug je premašio 30 milijuna kuna. Algoritam Profil Mozaik (APM), iako u djelomičnom vlasništvu Algoritma, ostao je izvan predstečajne nagodbe koja se ne odnosi na knjižarski lanac pa je APM polovicom 2015. počeo poslovati profitabilno. No premda je proglašen spasonosnim poslovnim potezom, samo dvije godine od udruživanja triju izdavačkih kuća - Algoritma, Mozaik knjige i Profila - projekt APM, odnosno njegov sljednik Algoritam MK, koji je narastao do 31 knjižare, s jednom čak i na preskupom Stradunu, s treskom je propao.

Inventura za kraj

Pozvani su vjerovnici (pisci, prevoditelji i lektori, kao i mnoge druge ustanove, organizacije, tiskare, banke, agencije, izdavačke kuće i brojne druge tvrtke) da u roku od mjesec dana prijave svoja potraživanja Nagodbenom vijeću. Ljudi su napuštali brod koji tone, a zatim, tri godine kasnije, zbog neplaćanja dobavljačima, koji su bili prisiljeni kreditirati APM na sve duža razdoblja, njegovom nasljedniku Algoritmu MK blokiran je račun i vjerojatno će završiti u stečaju s dugom od 40 milijuna kuna.

Objašnjavajući situaciju u Algoritmu, Antičević na konferenciji za novinare nije krio razočaranje, rekavši da 'ovo nije ugodna situacija ni za njega osobno ni za tvrtku'. Također je javno zamjerio papirničkim tvrtkama Ram3 i Focus, kako je donio Novi list, 'koje nisu iz nakladničke branše', jer su prve aktivirale zadužnicu, što je izazvalo lančanu reakciju aktiviranja dugova i zahtjeva nakladnika da im Algoritam vrati njihove knjige. Kad je propast postala izvjesna, na vidjelo je izašla druga strana. Kako je tportalu izjavila Gordana Farkaš Sfeci, vlasnica i direktorica kuće OceanMore, kojoj je Algoritam MK ostao dužan sto tisuća kuna, Antičeviću je 'valuta plaćanja oduvijek bila misaona imenica'. Otvoreno je rekla da on 'već godinama zlostavlja, tlači i ucjenjuje male i mikro nakladnike neplaćajući njihove prodane knjige po više od 10 mjeseci'. Kad su pokušavali zakonskim sredstvima, kao što je ovrha, naplatiti potraživanja, on je 'uvijek prijetio da više neće uzimati u prodaju njihova izdanja ili ulagao besmislene prigovore na ovrhu kako bi se ušlo u sudski proces koji naravno traje najmanje godinu dana'. 'To je pljačka stoljeća u sektoru nakladništva', rekla je Farkaš Sfeci, zaključivši da su do takvog stanja Algoritma doveli ‘megalomanija, častohleplje i pohlepa, ekonomska neobrazovanost te primitivizam vlasnika i direktora’.