Projekt je nastao iz nastavnih aktivnosti studenata Odsjeka snimanja Akademije dramske umjetnosti, pod mentorstvom red. prof. art. Darija Petkovića i doc. art. Bojana Mrđenovića, uz koordinaciju dr. sc. Nataše Jermen i dr. sc. Filipa Hameršaka. Izložba se može razgledati između 13 i 15 sati ponedjeljkom, srijedom i petkom, osim na državni blagdan, uz obveznu prethodnu najavu na telefon 01/48 00 398.

Projekt je realiziran u sklopu kolegija Umijeće fotografiranja na 2. i 3. godini preddiplomskog studija snimanja. Dvomjesečni intenzivni proces započeo je upoznavanjem studenata s prostorima i zaposlenicima Leksikografskog zavoda – institucije pored koje svakodnevno prolaze na putu prema fakultetu, ali s kojom nemaju puno dodirnih točaka, barem na prvi pogled. Pitanje koraka/raskoraka s vremenom u odnosu na tehnološki razvoj jedno je od centralnih pitanja visokog obrazovanja, kako na području znanosti tako i u umjetničkom području. Za generaciju studenata koji su rođeni nakon 2000. godine enciklopedija ne predstavlja opće niti središnje mjesto usvajanja znanja i informacija pa je radu na autorskim projektima prethodio proces senzibilizacije za to što Leksikografski zavod kao mjesto sistematizacije znanja jest, ili što može biti.

Studenti su na različite načine, u okvirima i izvan okvira fotografskog jezika, reagirali na postavljeni zadatak. Nađa Repman u hladnim monokromatskim fotografijama bilježi atmosfere uredskih i radnih prostora u Zavodu. Vid Redža je motiv zemljovida u podrumskom spremištu iskoristio kao polazište za razradu teme geografije, koji ga je odveo do kartografske redakcije – mjesta u kojem se izrađuju zemljopisne karte. Petar Lebinec i Ivan Tripar usmjerili su svoj interes prema detaljima u prostoru koji doživljavaju začudnu transformaciju: Petar Lebinec snima apstraktne fotografira lustera i lampi, a Ivan Tripar životinjske motive dekoracije interijera.

Neki od studenata pristupili su temi kroz portretiranje zaposlenika: Dominik Vujičić snima portrete na lokaciji koristeći umjetnu rasvjetu a Sebastijan Borovčak ih snima koristeći prirodnu, zatečenu rasvjetu i analogni fotoaparat. Ivan Sučić je portretirao zaposlenike u fotografskom ateljeu Akademije dramske umjetnosti. Katarina Landeka i Luka Stjepanović su u prostorima knjižnice Leksikografskog zavoda napravili fotografske inscenacije sa svojim kolegama kao modelima. Neki od radova bave se tretmanom knjige kao objekta u širem društvenom kontekstu. Patrik Ivačić i Ivor Pondelak fotografski reinterpretiraju proces spaljivanja knjiga. Sanja Merćep preuzima način fotografiranja kojim influenceri na društvenim mrežama putem režiranih fotografija objavljuju fotografije knjiga koje čitaju.

Neki od radova iskoračili su iz medija klasične fotografske slike, propitujući ulogu digitalnih tehnologije u procesima oblikovanja i posredovanja znanja. David Bakarić Mihaljević kroz proces fotogrametrije izrađuje trodimenzionalne modele enciklopedija koje zatim digitalno raspršuje, dovodeći u pitanje fizičku pojavnost knjige u doba digitalne razmjene informacija. Ivor Lapić skeniranjem ekrana svog mobitela rekreira proces dolaska do informacija u vlastitoj svakodnevici, dovodeći u pitanje i kvalitetu sadržaja informacija kojima je izložen.

Eva Šustar koristi korice starih enciklopedija kao likovni predložak za digitalne grafike, a Mia Mihaljević na temelju ključnih riječi vezanih uz knjige, znanje i enciklopedije, pomoću softvera koji koriste umjetnu inteligenciju, stvara kompjuterski generirane slike. Nesputana kreativnost u odabiru motiva, umjetničkoj interpretaciji i tehničkoj izvedbi temeljni je nazivnik izloženih radova koji čine izložbu Enciklopedije u objektivu, a svim posjetiteljima, neovisno o tomu koliko su uključeni u enciklopediku i leksikografiju, poticaj da malo zastanu te promisle i fiksirani trenutak i raznovrsne njegove izvedenice.