U MSU galeriji kroz nekoliko recentnih ciklusa umjetnik "razotkriva nevidljivi život vidljivih formi", a riječ je osobnom istraživanju procesa nastanka pojedinih ideja, "njihovom katkad tegobnom, katkad skokovitom putu do realizacije u završen umjetnički rad."

"Čini se da prilikom proučavanja otpora koji pruža medij, bez obzira je li posrijedi glina, ugljen, pastel ili olovka, Loren stvara unutarnji autoportret umjetnika - tragača koji neprestano preispituje vizualne i perceptivne fenomene i njihove preobrazbe kroz različite medije", ističe se u najavi MSU-a.

Autor ima različita polazišta za pojedine radove, od Kožarićevog "Proglasa“ za kolektivnim stvaranjem odljeva zemaljske kugle do Cézanneove premise o geometrijskim tijelima u prirodi, odnosno konceptu (ne)dovršenosti likovnog djela.

U ciklusu "Flešbekarij“, koji se sastoji od niza radova u glini koje prati tekst, autor transformira iskustvo strastvenog čitatelja klasičnih književnih djela, odnosno pažljivog promatrača radova velikane naše scene poput Kožarića, Kristla ili Mangelosa.

"Rezultat je neobičan ciklus umjetnikovih scenarističkih modela što su nastali u glini te nalikuju na čudesni, monokromni i zamrznuti filmski kadar koji, pak, dovodi u pitanje odnose slike, teksta te vlastitih i kolektivnih predodžbi", napominje se u najavi izložbe kojoj je kustosica Leila Topić.

Zbog epidemioloških mjera neće biti službenog otvorenja, a izložba se može razgledati do 11. ožujka.