Zagrebačka izložba, kojoj su autorice kustosice Jasna Jakšić, Ivana Kancir i Ana Škegro, zaključna je postaja retrospektive, nakon Budimpešte, Atene i Bologne.

Kronološki koncipirani pregled autorovog 50-godišnjeg stvaralaštva donosi 64 Scullyjeva antologijska djela iz svih umjetničkih faza, a uz impozantna koloristička platna tu su pasteli i akvareli, fotografije i skulptura "30 isto".

Retrospektivu otvara slika iz serije "Putnik", za koju je autor izložbe David Feher iz Muzeja likovnih umjetnosti u Budimpešti rekao da je metafora za Scullyjev rad i život. "Možemo govoriti o promjeni oblika i motiva u njegovoj umjetnosti, ali i on je i sam putnik - rođen je u Irskoj, odrastao u Engleskoj, a proslavio se u SAD-u", istaknuo je.

Izložba počinje i završava figuracijom jer, kaže Feher, Scully jest majstor apstrakcije, ali je i vrlo konkretan, na njegovim se slikama uvijek osjeća figura i osoba iza slika.

Figuraciju napušta već krajem 60-ih, okreće se apstrakciji i stvara pod utjecajem američkog apstraktnog ekspresionizma. Posjet Maroku ga nadahnjuje za Nadrastere, geometrijske forme isprepletnih mreža.

Od čiste apstrakcije odustaje početkom 80-tih, tada se i međunarodno afirmira, no dramatično se mijenja nakon smrti starijeg sina kada mu djela postaju sve mračnija i prožeta egzistencijalnom tjeskobom.

U MSU se mogu vidjeti i manji radovi na papiru te radovi serije inspirirane prirodnim i arhitektonskim krajolikom, Zidovi svjetla i Zemljolinije i triptih Nenaopako, apstraktni prikaz ljudskih odnosa.

Izložba završava serijom Madona, kojom se vraća figuraciji - s rođenjem drugog sina započinje ciklus slika Eleuthera, koji prikazuje dječaka koji gradi dvorce u pijesku, što postaje metafora za život.

Scully jednu od novijih slika donirao zagrebačkom muzeju

Ravnateljica MSU-a Zdenka Badovinac rekla je kako je velika čast ugostiti Scullyja u tom muzeju koji je, kao prostor, u dijalogu s izložbom tih monumentalnih djela, a i jedan je od prvih koji je imao pojam suvremeno u svom nazivu.

Scully je na dan otvorenja imao i predavanje o svom radu, gdje je govorio o tome kako su putovanja  utjecala na njegov rad, primjerice dubrovački Lovrijenac ga je nadahnuo za skulpture.

Jednu od svojih novijih slika ovom je prigodom donirao zagrebačkom muzeju.

Izložbu je u ime Ministarstva kulture i medija otvorila Nevena Tudor Perković, a u ime Grada Zagreba pozdravila Marta Kiš. Može se razgledati do 12. ožujka, uz edukativni program i tematska vodstva.