Crteži koji su najosjetljiviji muzejski predmeti rijetko kada se izlažu. Osjetljivi su na promjene temperature i svjetlosti i zato se čuvaju u depoima. Svjetlo djeluje na boje koje izlaganjem postaju svjetlije, a mijenja se i boja i izgled papira na kojem je crtež nastao.

Oštećenja su nepopravljiva. Na ovoj će izložbi publika imati rijetku privilegiju vidjeti originalne crteže koji će biti izloženi u posebnim uvjetima: svjetlo će biti od najviše 50 luksa, a aparati za odvlaživanje automatski će održavati idealnu vlagu u zraku.

Značaj je ove izložbe i u tome što su na njoj izloženi crteži koji su znanstveno istraženi i objavljeni.

Krećući se jednim od najosjetljivijih atributivnih područja povijesti umjetnosti, crtežima, Slaven Perović, muzejski savjetnik u Muzeju Mimara ovdje je izložio šest crteža koje je atribuirao i smjestio u precizan vremenski okvir.

Ovom su studijskom izložbom obuhvaćena tri značajna stoljeća francuske umjetnosti, 18., 19. i 20. Predstavljaju ih sa šest crteža tri zanimljiva i značajna umjetnika.

Osamnaesto stoljeće zastupa Guillaume Boichot, rijedak i malo poznat umjetnik za kojega je i u Francuskoj malo koji stručnjak čuo. Počeo je kao 'neomanirist', da bi se u zrelom stvaralaštvu ugledao u antičku umjetnost.

Devetnaesto stoljeće predstavlja Paul Gavarni koji je jedan od najznačajnijih crtača i karikaturista devetnaestog stoljeća. Za života bio je cjenjeniji od Daumiera. Svojim je crtežima stvorio likovni pandan Balzacovoj 'Ljudskoj komediji'.

Émile-Othon Friesz predstavnik je umjetnosti 20 stoljeća. Djelovao je u prvoj polovini stoljeća. Jedan je od najznačajnijih predstavnika fauvističkog pravca i na ovoj izložbi zastupljen je s tri crteža iz triju različitih faza stvaralaštva: ranom, pedfauvističko, fauvističkom i kasnom u kojoj je promišljao svoje ranije stvaralaštvo.