Samo što nije 2020., pa nije naodmet baciti pogled unatrag i prisjetiti se kakva je protekla godina bila za hrvatsko kazalište
Godina 2019. u hrvatskom je kazališnom svijetu bila godina intenzivnijeg okretanja europskim koprodukcijskim projektima i međuinstitucionalnim suradnjama, godina sve većeg naglaska na dramatizacije suvremenih domaćih autora ali i, ponajprije, godina važnih obljetnica.
Jedan od najstarijih europskih festivala, Dubrovačke ljetne igre, u protekloj je sezoni obilježio veliku, 70. obljetnicu predstavivši više od 80 programa objedinjenih konceptualnim okvirom zasnovanom na krilatici ‘Mitovi grada’. Nagradama Orlando 70. DLJI-a ovjenčani su dramska umjetnica Doris Šarić Kukuljica te violončelist Luka Šulić i pijanist Aljoša Jurinić, dok je Grand Prix za životno djelo dobila Milka Podrug Kokotović.
Jubilarno 65. Splitsko ljeto otvorila je 14. srpnja na Peristilu opera ‘Rigoletto’ Giuseppea Verdija u režiji Dražena Siriščevića, a u mjesec dana na 18 lokacija izvedeno je 37 opernih, dramskih, baletnih i koncertnih naslova. Važan jubilej u 2019. proslavio je još jedan ljetni festival: 20. sezonu održala je zagrebačka gornjogradska Scena Amadeo sa slavljeničkim programom koji je od srpnja do rujna u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju (HPM) obuhvatio niz vrhunskih glazbenih programa.
Festival Ljetne noći Teatra Exit u 10. izdanju u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu zabilježio je od 27. lipnja do 3. kolovoza dosad najveću posjećenost, uz također najveći broj izvedbi. Kultno nezavisno kazalište iz zagrebačke Ilice u 2019. godini proslavilo je i 25 godina postojanja. Svečanu 400. izvedbu imala je i Exitova hit predstava ‘SHAKEspeare na EXit’ redatelja Matka Raguža; predstava ‘Balon’ u režiji Mislava Brečića izvedena je 100. put. Jedna od najvećih Exitovih uspješnica ‘Kako misliš mene nema?!’ u prosincu je izvedena 450. put, a ansambl najvećega hita toga kazališta, mjuzikla ‘Kauboji’ autora i redatelja Saše Anočića, obljetničku je godinu zaključio 27. prosinca 500. izlaskom na scenu.
Trideset godina kontinuiranog rada u posljednjem je mjesecu 2019. godine obilježilo zagrebačko kazalište Mala scena, najstarije privatno kazalište u Hrvatskoj.
vezane vijesti
Najveća nagrada u kulturi, Nagrada Vladimir Nazor, na području kazališne umjetnosti pripala je Mariji Sekelez za životno djelo, a Krešimiru Dolenčiću za režiju opere ‘Čarobna frula’ u zagrebačkom HNK, dok je na području glazbe nagradu za životno djelo primila Dunja Vejzović, a godišnja nagrada dodijeljena je Daliboru Bukviću.
Smjena u vrhu zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu dovela je u lipnju 2019. na mjesto pročelnice književnicu Milanu Vuković Runjić. Marin Blažević u srpnju je reimenovan na mjesto intendanta Hrvatskog narodnog kazališta Ivan pl. Zajca u Rijeci, dok je HNK Split za novoga intendanta u siječnju dobio Srećka Šestana.
Važan trenutak za hrvatsku kulturu u godini koju ispraćamo je i otvorenje obnovljenog Hvarskog kazališta u svibnju, prvog javnog kazališta u Europi i spomenika najviše kategorije i nacionalnog značaja utemeljenog 1612. godine.
Europski koprodukcijski projekti i domaće dramsko pismo
Kazališni repertoari nešto su intenzivnije bili okrenuti europskim suradnjama, razmjenama i koprodukcijama. U Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) prikazane su tri predstave nastale u sklopu Europskog ansambla, u kojemu pod umjetničkim vodstvom Olivera Frljića sudjeluju glumci ZKM-a, kazališta Nowy Teatr iz Varšave i Staatstheatera Stuttgart, a u sklopu programa ‘Europski teatar u ZKM-u’ gostovao je niz predstava iz regije.
Približavanju svjetskoga teatra domaćoj publici znatno pridonosi i Festival svjetskog kazališta (FSK), koji je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu koncem rujna i početkom listopada predstavio predstave ‘Lomeći valove’ teatra Les Théâtres De La Ville De Luxembourg u režiji Myriam Muller, ‘Neprijatelj naroda’ Thomasa Ostermeiera u produkciji berlinskog kazališta Schaubühne, te projekt dokumentarnog kazališta Rimini Protokoll ‘Nachlass’ redatelja Stefana Kaegija.
Hrvatski teatar u 2019. nastavio je stabilno provoditi trend promicanja suvremenih domaćih autora. Tako je HNK Varaždin postavio crnohumornu komediju ‘Nebo od gume’ Davora Špišića, u zagrebačkom KunstTeatru postavljen je tekst ‘Bilo bi šteta da biljke krepaju’ Ivora Martinića, dok je u ZKM-u Martinićevu dramu ‘Dobro je dok umiremo po redu’ režirao Aleksandar Švabić. Roman ‘Susjed’ Marine Vujčić dramatiziran je u Studiju Teatra Exit, ‘Ciglu’ Filipa Šovagovića postavio je u Gavelli Krešimir Dolenčić, a Osječko ljeto kulture (OLJK) otvorila je predstava ‘Donjodravska obala’ po romanu Drage Hedla.
U premijernom se programu našla i komedija Une Vizek ‘Ja od jutra nisam stao’ u Satiričkom kazalištu Kerempuh, koji je godinu završio scenskom adaptacijom knjige Viktora Ivančića ‘Bilježnica Robija K.’. Režiju potpisuje Marina Pejnović, koja je u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića u 2019. postavila i ‘Nemreš pobjeć od nedjelje’ Tene Štivičić.
Nova čitanja klasika
Premijerne programe u 2019. obilježili su i klasici u suvremenim čitanjima. U GDK Gavelli u veljači je ‘Kiklopa’ Ranka Marinkovića postavio Saša Anočić, a u prosincu Krležine ‘Gospodu Glembajeve’ Miroslav Međimorec. ‘Kiklop’ je dobio Nagradu hrvatskog glumišta 2019. za najbolju dramsku predstavu u cjelini, dok je Saša Anočić osvojio nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje.
Kazalište Ulysses premijerno je u 2019. postavilo ‘Tko se boji Virginije Woolf?’ u režiji Lenke Udovički, donijevši Radi Šerbedžiji Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju mušku ulogu. U zagrebačkom HNK-u publiku je oduševilo novo čitanje Čehovljeve ‘Tri sestre’ u režiji Bobe Jelčića, kao i nova produkcija baletne bajke ‘Orašar’ u koreografiji i režiji Vladimira Malakhova. Središnji nacionalni teatar godinu zaključuje premijerom ‘Idiota’ F. M. Dostojevskog u režiji Vasilija Senjina.
Najiščekivanija premijera 70. DLJI bio je Shakespeareov ‘Hamlet’ u režiji Paola Magellija na Lovrjencu, gdje je ovoga ljeta, u sklopu 6. festivala Midsummer Scene prvi put izvedena i slavna ljubavna priča velikoga barda ‘Romeo i Julija’, i to na engleskom jeziku u režiji Seana Aite.
Vjerojatno najveće kazališne uspješnice u protekloj su godini bile produkcije nekih od najpopularnijih svjetskih mjuzikla. U HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci mjuzikl ‘Sunset Boulevard’ režirala je Renata Carola Gatica; u HNK-u Osijek je Nina Kleflin postavila mjuzikl ‘Sugar’ po filmu ‘Neki to vole vruće’, a zagrebačka Komedija popularnu rock-operu ‘Jesus Christ Superstar’ u režiji Damira Lončara.
U ovoj godini teatar je ostao bez Mani Gotovac, kritičarke, teatrologinje, dramaturginje i književnice koja je umrla u prosincu na svoj 80. rođendan, mladoga glumca ZKM-a Robeta Budaka, glumca splitskoga HNK Josipa Zovka i dugogodišnje članice kazališta Gavelle Vesne Starčević Smiljanić.
