Nakladnička kuća Fraktura objavila je roman 'Žena bez imena' španjolske spisateljice Vanesse Montfort, maestralnu priču o ženskom stvaralaštvu, prešućenoj ženskoj povijesti, pisanju, žrtvi i upornosti koja je ujedno i raskošan portret Madrida s početka 20. stoljeća
Vanessa Montfort (1975.) španjolska je spisateljica, dramatičarka i novinarka. Za svoj prvi roman "El Ingrediente Secreto" dobila je 2006. nagradu za mlade pisce XI Ateneo de Sevilla. Autorica je scenarija "Quijote Show" (2000.), "Paisaje Transportado" (2003.), "Estábamos destinadas a ser ángeles" (2006.), eseja "De Galatea a Barbie: autómatas, robots y otras figuras de la construcción femenina" (2009.), te više nagrađivanih romana: "Mitología de Nueva York" (2010.), "La leyenda de la isla sin voz" (2014.) i "El sueño de la crisálida" (2019.).
vezane vijesti
-
![Toni Juričić: Na književnoj sceni postoji boom mladih autora, a nova generacija je dosegla kvalitetu koju mora priznati i publika]()
Toni Juričić: Na književnoj sceni postoji boom mladih autora, a nova generacija je dosegla kvalitetu koju mora priznati i publika
-
![Marina Šur Puhlovski ima novi roman, riječ je o ljubavnom, obiteljskom, društvenom i filozofskom štivu]()
Marina Šur Puhlovski ima novi roman, riječ je o ljubavnom, obiteljskom, društvenom i filozofskom štivu
-
![Objavljene potpore za književno stvaralaštvo u 2023., nove romane pišu Perišić, Ferić i Prtenjača, odbijeni Rudan i Ivanišević]()
Objavljene potpore za književno stvaralaštvo u 2023., nove romane pišu Perišić, Ferić i Prtenjača, odbijeni Rudan i Ivanišević
Njezin roman "Žene koje kupuju cvijeće" (Mujeres que compran flores, 2016.) doživio je brojna izdanja u Španjolskoj – u samo pet mjeseci čak sedam – i preveden je na više svjetskih jezika. Knjiga je na hrvatskome objavljena u prijevodu Silvane Roglić i izdanju Frakture, koja je objavila i njezin roman "Žena bez imena" o prvoj španjolskoj dramatičarki i jednoj od ključnih figura španjolske književnosti Maríji Lejárragi.
"Žena bez imena", u prijevodu Tamare Horvat Kanjera, čita se u dahu, a donosi portret spisateljice koja je za života bila suautorica, nerijetko i jedina autorica djela koja je potpisivao njezin suprug, priznati španjolski pisac, dramatičar i kazališni redatelj Gregorio Martínez Sierra, ističu iz Frakture.
Ova fascinantna priča ukrštava dvije sudbine – Maríjin nepredvidiv život s početka prošlog stoljeća i mladu redateljicu Noeliju koja u sadašnjosti pokušava postaviti predstavu Čini za koju vjeruje da je djelo Maríjina muža – pokazujući kako se povijesne nepravde odražavaju na suvremeno društvo, jednako puno osude i nejednakosti.
Osim društvene važnosti, "Žena bez imena" roman je i iznimne ljepote. Iz stranice u stranicu pred nas iskrsava dosad nepoznati svijet, prizori Madrida u čijim je umjetničkim krugovima, uz pjesnike poput Federica Garcíje Lorce te glazbenike poput Igora Stravinskog, María Lejárraga bila ravnopravna akterica. Službena povijest – koja je uvijek povijest muškarca – tako se na najbolji mogući način nanovo ispisuje, postajući povijest žene, poručuju iz Frakture.
