Globalna pandemija bolesti COVID-19 promijenila je naše živote na mnoge načine, a osim straha za bližnje, puno ljudi osjeća anksioznost zbog neizvjesne budućnosti. Svakodnevno se nositi s globalnom pandemijom nije jednostavan ni ugodan zadatak.

Psihološki stres može utjecati i na imunitet, pa ga oslabiti, pokazala su mnoga istraživanja. A to je nešto što nitko ne želi u ovom trenutku. Život tijekom pandemije je bitno drugačiji od onoga na koji smo navikli, ali srećom postoji dobra tehnika koji bi nam mogla pomoći, a to je meditacija.

Meditacija može pomoći našem imunološkom sustavu da optimalno funkcionira, pokazalo je nedavno istraživanje, a svakodnevna meditacija može usporiti starenje mozga. Jedan od najlakših načina za smanjenje stresa jednostavno je fokusiranje pozornosti na dah jer je to oblik meditacije za početnike.

Za meditativno disanje trebate prvo udobno sjesti, ali možete stajati ili hodati u okruženju s minimalnim ometanjima. Ako sjedite, najprije se usredotočite na držanje: trebali biste sjediti uspravno. Dok postajete svjesni prostora u kojem se nalazite, koncentrirajte se na disanje na nekoliko sekundi. Zatim usporite dah i duboko udahnite brojeći do šest. Pauzirajte dvije sekunde. Izdahnite do broja četiri. Zatim ponovite ovu 'šest-dvije-četiri' metodu disanja dvije minute.

Zatim, kad završite, koncentrirajte svoju svijest na tijelo i gdje god vam se čini da postoji neka neugodnost. Važno je postati svjestan toga - svijest liječi sama po sebi. Svijest bez idejne intervencije vraća samoregulaciju.

Bitno je postići tehniku disanja iz dijafragme, za razliku od tzv. plitkog daha iz prsa, objašnjava američka psihologinja Vaile Wright.

Kako biste znali radite li dobro, trik je da stavite ruku tik ispod rebara na trbuh.

'Kada udišete, trebali biste osjetiti kako se vaše tijelo 'širi', a zatim se 'smanjuje' kada udišete. Ako je vaš početni mir ometan mislima, meditacija neće uspjeti. Iako su meditacije disanja jednostavne za početak, ipak zahtijevaju vježbanje prije nego što uspijete održati fokus duže vrijeme. Koncentrirajte se na misao i pokušajte je pustiti. Iako nije nužno, neki ljudi smatraju kako im dodavanje neke mantre ili vizualizacije jako pomaže pri tome', rekla je Wright.

Meditacije disanjem doista mogu pridonijeti stanju svijesti dovodeći jednu stvar u fokus - vaš dah.

Neke osobe smatraju kako im vizualizacija pomaže pa psihologinja Wright daje još jedan savjet.

'Na primjer, kada udišete, recite sebi da udišete ljubav. Kad izdahnete, govorite si da izdišete tjeskobu. Odnosno udišite pozitivnu energiju, a izdišite negativnu energiju. Možete vizualizirati i tu negativnu energiju koja izlazi iz vašeg tijela, odnosno iz usta', objasnila je.

Tehnologija danas nudi aplikacije koje vam mogu pomoći da uspješno provodite meditaciju ako imate problema ostati usredotočeni. Usporite dah i vaše će se misli usporiti, dodaje.

'Cilj je odvratiti vašu pozornost od zabrinjavajućih ili depresivnih misli. Kad se fokusirate, te misli možete gurnuti u stranu, što nam pomaže da kontrolirate svoje emocije', kaže ona.

U ranijem istraživanju iz 2015. o učincima smanjenja stresa temeljenog na svjesnosti i kognitivne terapije, koja se temelji na snazi misli, istraživači su otkrili kako su ljudi koji su prakticirali takve tehnike rjeđe reagirali na stresne situacije negativnim mislima ili se osjećali bespomoćnima.

Oni su imali veću vjerojatnost da će se usredotočiti na sadašnji trenutak te da će manje doživjeti negativne misli. Meditacija disanjem također može smanjiti napetost mišića i rad srca, što su znakovi stresa.