U svijetu su na razne načine pokoji korak ispred, od različitih pokušaja ograničavanja prekomjernog turizma do sve masovnijih prosvjeda protiv njegovih nuspojava. Već smo o tome nekoliko puta pisali ovdje, a sada se pojavila izvrsna CNN-ova analiza o tome što je zapravo u turizmu posljednjih godina krenulo ukrivo.

Posebno je to uočljivo ove godine, kad su najvažnije svjetske destinacije preplavili grafiti s porukama turistima da se vrate kući, a na ulice izašli njihovi žitelji koji više ne mogu plaćati prenapuhane cijene svega, od hrane do najma stanova.

I uz brojne proteste brojke i dalje rastu

CNN navodi i primjere toga kako se različiti gradovi i države bore protiv prekomjernog turizma, od venecijanskog uvođenja ulaznica za dnevne posjetitelje, preko bizarne drvene ograde koja onemogućava horde turista koji žele snimiti planinu Fuji u Japanu, do uvođenja posebnih taksi za ulaske na Bali. No i uz te mjere i uz brojne proteste - brojke i dalje rastu. U članku se, recimo, navodi da su američki nacionalni parkovi (inače neusporedivo jeftiniji od hrvatskih) 2023. imali 13 milijuna posjetitelja više nego godinu ranije. Na svim najpopularnijim lokacijama priroda je često i bespovratno uništena. Ili, kako citiraju riječi ekologa, prirodu se 'ubija zaljubljenošću'.

Predsjednik turoperatora Sunvila Noel Josephides za CNN tvrdi da se sve ovo moglo već godinama predvidjeti i da je posramljen onim što ova industrija radi destinacijama. Sada je samo pitanje može li se trend okrenuti. Brojnih je pokušaja bilo u prošlosti, a već odavno oni nešto dalekovidniji smatraju da turizam mora biti u službi lokalne zajednice i očuvanja njezinog načina života, a ne samo iskorištavati njezine resurse. No želja za profitom sve je takve inicijative bacila u zapećak.

'Turistička industrija zaboravila je svoj najvažniji resurs - dobru volju lokalnog stanovništva. Sustav je bez toga kolabirao i bit će ga teško vratiti. Shvatili smo da je on agresivna djelatnost poput mnogih drugih te da mora biti reguliran i nadziran', kaže za CNN Justin Francis, osnivač turoperatora Responsible Travel, a koji se godinama bori protiv takve prakse.

Pronalaženje novih destinacija

A takva praksa najvećim se dijelom sastoji od 'pronalaženja novih destinacija'. Spomenuti Josephides još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća bavi se baš time, pa je bio prvi koji je slao turiste na grčke otoke Skiatos i Lemnos te na portugalske Azore. Takva otkrića, kaže, relativno su jednostavna. Turoperatori poput njega nađu lokaciju i nagovore lokalce na ulaganje u turističku infrastrukturu da bi se destinacija pojavila u ponudi.

Prvo se pojave male agencije, a potom - ako stvar uspije - stignu i veliki grači. Vrlo brzo jedan avion dnevno pretvori se u njih pet i skoro jednako brzo destinacija se mijenja, pa od odredišta za ljubitelje novih iskustava postane lokacija za masovni posjet, s velikim brojem turista koji si ne mogu priuštiti večere u lokalnim restoranima, niti skupe izlete. I među lokalcima se javlja otpor jer oni žele one 'kvalitetne' turiste iz prošlosti ('kvaliteta', naravno, znači isključivo bogatije), ali takvi više ne dolaze. Nedostatak kontrole vrati im se u glavu poput bumeranga.

'Kad jednom nahranite zlatnu gusku, krene nezadrživ pad. Teško se vratiti na početnu poziciju', kaže Josephides, navodeći primjer grčkih otoka Mikonosa i posebno Santorinija, na kojima ovu sezonu smatraju najgorom u povijesti jer su brojni turisti odbijeni prizorima ogromnih gužvi koje najviše stvaraju putnici s kruzera.

'Ne možete očekivati da destinacija zna što će se dogoditi za 10 godina jer ljudi ne znaju da stvari mogu izmaknuti kontroli. Krivica leži na putničkoj industriji', kaže on.

Dobar primjer su Baleari

Kao dobar primjer CNN navodi španjolsko otočje Baleare, na kojima su ovoga ljeta zabilježeni najveći prosvjedi. Aerodrom Mallorca u sezoni dnevno bilježi i do tisuću slijetanja i uzlijetanja, a pretjerani turizam itekako je prisutan, izazivajući sve loše posljedice protiv kojih se lokalci bune, ali za probleme s infrastrukturom, kaotičan javni prijevoz i preskupo stanovanje kriva je i lokalna politika.

Predsjednik tamošnjeg udruženja putničkih agencija Pedro Fiol za CNN je rekao da se turizam na Balearima mijenja jer zbog gužvi manje ljudi ide na plaže te posjećuju gradiće u unutrašnjosti. Ta naselja mogu profitirati od toga, ali istodobno tamošnja infrastruktura nije spremna prihvatiti toliko ljudi. Kad je stvar pukla, ministarstvo turizma tog otoka formiralo je - naravno - odbor koji će raditi na planu za održivi turizam.

Jedan od većih problema je - stanovanje

Među problemima koje stalno ističu stanovnici popularnih destinacija jedan od najčešćih je stanovanje jer sve manje ljudi može si priuštiti najam ili kupnju stana. I mi imamo 'konja za tu utrku', recimo Split i Dubrovnik, ali CNN spominje one najrazvikanije. Recimo, jezgra Venecije ima više od osam tisuća smještajnih jedinica izlistanih na Airbnbu, a stručnjaci koje su intervjuirali za članak slažu se u jednom: masovni turizam i najam apartmana idu ruku pod ruku (opet se sjetimo naših među turistima najpopularnijih gradova) jer široka populacija traži smještaj jeftiniji od hotela.

Za putnike je to odlično rješenje, no masovnost dovodi do pretjeranog broja soba i apartmana. Iz Airbnba, prenosi CNN, odgovaraju da su za masovnost više krivi veliki hoteli jer privatni iznajmljivači zapravo pridonose izbjegavanju koncentracije gostiju na malom području. Tvrde i da pomažu lokalnim zajednicama osiguravanjem prihoda građanima.

All-inclusive resorti - najštetniji su za zajednicu

Kao iznimno štetne za lokalnu zajednicu na CNN-u ističu i all-inclusive resorte, popularne i među turistima i među turoperatorima jer se troškovi i zarada unaprijed znaju, kao na kruzerima. Jasno, hvalit će se da otvaraju radna mjesta, no konačni rezultat su gradovi duhova.

Na koncu, kako kaže povjesničarka turizma Lucy Lethbridge, 'turizam uništava ono zbog čega postoji'. Za CNN je spomenula (opet) Santorini te ga zove 'vizijom pakla' jer 'svi snimaju istu fotografiju istog zalaska sunca iznad istih krovova'.

I, koje je rješenje? CNN-ovi sugovornici imaju ih nekoliko. Primjerice, Josephides smatra da jedinu promjenu mogu donijeti državne institucije, a moć upravljanja turizmom više ne bi smjela biti u rukama onih koji zarađuju od njega.

'Zračni prijevoznici nastavit će se širiti jer njihovi dioničari to očekuju. Nikad nećete navesti velikog turoperatora da pristane na moratorij rasta', kaže.

Drugi smatraju da bi organizacije za promociju destinacija, poput naših turističkih zajednica, trebale promijeniti smjer i umjesto ohrabrivanja dolazaka ići za uravnoteženjem, a umjesto svakodnevnog 'gašenja požara' ući u dugoročno planiranje. U članku se i kao poruka turistima nudi opcija dolazaka izvan sezone, pa primjerice na Baleare umjesto ljeti doputovati zimi i umjesto plaža i partyja fokusirati se na gastronomiju, kulturu i slične doživljaje, odsjesti u hotelu čiji su vlasnici domaći ljudi, izbjegavati ilegalne iznajmljivače, unajmiti lokalnog vodiča, jesti u domaćim restoranima...