Mnogi putnici - ali i njihova odredišta - srećom su shvatili da klimu i okoliš treba shvatiti ozbiljno, a da im ova djelatnost itekako škodi. Mnogi će se odlučiti za neku destinaciju i zbog načina na koji se u njoj odnose prema okolišu, a ohrabrujuće je da i putnici sve više vole dati svoj doprinos tome. Još je više ohrabrujuće to da Hrvatska kotira relativno visoko na toj ljestvici
Euromonitor International jedna je od vodećih svjetskih organizacija za prikupljanje poslovnih informacija, analizu tržišta i stavova potrošača, a nedavno su objavili svoj redoviti Indeks održivih putovanja za 2023., u kojem su poredali države prema njihovom odnosu prema održivim putovanjima i održivom turizmu. Na popisu najboljih nalazi se 20 država, od čega je čak 19 europskih, a Hrvatska je zasjela na prilično solidno 17. mjesto.
vezane vijesti
Euromonitor International se, prema objašnjenju uz objavljenu listu, vodio s 56 indikatora kojima su odredili koliko je koja zemlja odana načelima održivog turizma. Ti su indikatori svrstani u tri glavne grupe:
- 'zdravlje' destinacije s obzirom na osjećaj sreće, jednakosti i društvene pravde u društvu
- razina utjecaja turizma na lokalni okoliš, primjerice potrošnjom energije
- opće stanje turizma, primjerice kvaliteta infrastrukture ili ovisnost o međunarodnim okolnostima.
Kad se svi ti indikatori zbroje i oduzmu, na čelu je Švedska, što vjerojatno nije naročito iznenađujuće. Turističke vlasti u toj zemlji su u svojoj strategiji do 2030. naumile ovu zemlju učiniti 'najodrživijom i najinovativnijom destinacijom na svijetu'. Zbog toga su pokrenute krupne investicije u razne programe, poput potpunog prelaska kompletnog javnog prijevoza u Stockholmu na obnovljive izvore energije ili uvođenja certifikata Nordic Ecolabel za hotele i druge oblike smještaja te Nature's Best za turističke agencije usmjerene održivosti.
Iza Švedske su Finska, Austrija, Estonija i Norveška u prvih pet. Finska poduzima mjere koje su vrlo slične onima u Švedskoj, a pomoglo im je i to što ni u jednoj od ovih dviju zemalja nema lokaliteta s UNESCO-ve liste svjetske baštine koji bi nosili ocjenu 'ugroženi'. 'Brončana' Austrija najviše je bodova dobila u 'društvenoj' skupini indikatora koji uključuju jednakost, pristojne poslove, pošteniju distribuciju prihoda, pristup temeljnim potrebama, zdravstveni sustav i uključenost ugroženih skupina.
Poredak do 20. mjesta je sljedeći: Slovačka, Slovenija, Island, Latvija, Švicarska, Francuska, Litva, Danska, Češka, Njemačka, Portugal, Hrvatska, Urugvaj, Rumunjska i Poljska.
Isti indeks ima i listu deset najodrživijih gradova, a ona je ipak nešto raznolikija od one koja uključuje države. Na čelu je australski Melbourne, slijede Madrid, Sevilla, Stockholm, Tallinn, Toronto, Palma de Mallorca, Las Vegas, Lisabon i München. Australski velegrad titulu je zavrijedio velikim projektom preuređenja zgrada kako bi se smanjio njihov ugljični otisak, prelaskom na obnovljive izvore energije, ozelenjivanjem ulica... Osim toga, gradska razvojna strategija predviđa nultu emisiju stakleničkih plinova do 2040.
