Šira javnost možda ni ne bi doznala kako u razvoju imamo Centar izvrsnosti za robotiku - projekt koji u Hrvatsku može donijeti 35 milijuna eura iz europskih fondova i poveći transfer znanja vezanih uz znanstvenu i industrijsku granu u usponu - da se nije nedavno našao u problemima.

Naime, iako su se obratili na više adresa, voditelj projekta i profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva Ivan Petrović i njegov tim nisu uspjeli naći prostor u koji bi smjestili ACROSS (službeni naziv projekta na engleskom glasi Centre of Excellence for Autonomous and Cooperative Robotic Systems).

Definiranje lokacije budućeg Centra preduvjet je za ulazak u drugu fazu u sklopu Teaming aktivnosti Okvirnog programa Europske unije Obzor 2020. Tim profesora Petrovića mora tu lokaciju uvrstiti u poslovni plan, koji mora biti dovršen i predan do kraja kolovoza ove godine.

Ipak, uz malu pomoć medija čini se kako se dosad neuspješnom pregovaranju s Gradom Zagrebom, Ministarstvom državne imovine i Ministarstvom znanosti i obrazovanja ipak nazire kraj.

'Ništa još nije konkretno riješeno, ali Grad Zagreb pokazao je veliko zanimanje za ACROSS. Ministarstvo znanosti podržava nas od samog početka i odvojili su 20 milijuna eura za projekt. Nadam se kako ćemo iznaći rješenje kojim ćemo zadovoljiti nužni preduvjet da bi projekt bio nastavljen. Europska komisija neće nam dati novac namijenjen financiranju istraživača dok to ne obavimo. Ne možemo taj novac potrošiti na gradnju ili nabavku zgrade jer Komisija očekuje kako će to država riješiti i tako pokazati da joj je stalo. Zasad smo dobili usmena obećanja, a nadam se da ćemo ih uspjeti pretvoriti u nešto konkretno: dogovor o pravnom okviru, tko će biti vlasnik, lokaciji... Ne uspijemo li, novac će otići nekome izvan Hrvatske', rekao je Petrović u telefonskom razgovoru za tportal.

Jedini iz Hrvatske u utrci za 35 milijuna eura

Ipak, ne gubi nadu.

'U stisci smo, ali bolje ikad nego nikad. Prođe li sve kako treba, krajem idućeg ožujka ili početkom travnja trebali bismo dobiti povratnu informaciju o rezultatima natječaja. Nadam se da ćemo stići složiti dobru prijavu i da će biti uspješna kako bi novac i znanje stigli u Hrvatsku i ostali u njoj', optimističan je Petrović.

Projekt je pokrenuo još 2011. godine, kao Centar izvrsnosti za kooperativne sustave.

'Javili smo se na natječaj Europske komisije, čiji je cilj bilo jačanje kapaciteta u određenim područjima znanosti. Dobili smo 3,35 milijuna eura za trogodišnji projekt, temeljem čega smo nabavili znanstvenu opremu kako bismo mogli početi raditi i zaposlili dvadesetak ljudi, između ostalog. Poslije tri godine Komisija je poslala četiri evaluatora iz Danske, Njemačke i Rumunjske. Dobili smo jako dobre ocjene kao virtualni centar izvrsnosti na FER-u, čijih je 27 profesora bilo uključeno u projekt. Potom smo se prijavili na nacionalni natječaj za centar izvrsnosti, kako bismo podigli i nacionalni Centar izvrsnosti za znanost o podacima i kooperativne sustave. Od tada smo uspijevali ući u niz drugih projekata u sklopu programa Obzor 2020, tako da smo stekli jako dobru poziciju u europskom istraživačkom prostoru', prisjetio se Petrović.

Roboti za mala i srednja poduzeća

Kada se pojavio natječaj u sklopu programa Obzor 2020, kojim Europska komisija želi potaći stvaranje novih centara izvrsnosti u državama koje imaju slabije rezultate kad su znanstveni i inovacijski potencijal u pitanju i spremne su uložiti 15 milijuna eura u takve centre, Petrović i njegov tim nisu oklijevali.

'Uz našu, iz Hrvatske je stiglo još devet prijava. Iz Hrvatske smo samo mi prošli prvu fazu', istaknuo je Petrović.

Čime će se baviti stručnjaci u ACROSS-u?

'Izazov budućnosti su potpuno autonomni roboti koji operiraju u složenim uvjetima i interakciji s ljudima, u zahtjevnim prostorima i okolnostima primjerice, kad se negdje dogodi havarija poput one u nuklearnoj elektrani u Fukushimi u Japanu.

Drugi izazov je kooperativnost, usklađeno djelovanje više robota odjednom koji međusobno surađuju, kao i s ljudima. Želimo stvoriti robote koji će moći raditi s drugim robotima i ljudima u tzv. inteligentnim prostorima, kao što su primjerice pametne tvornice, a da pritom budu posve sigurni i korisni ljudima', opisao je Petrović.

Mogućnosti primjene robotskih rješenja koja će razvijati vrlo su široke.

'Ponajprije nam je zanimljiva napredna proizvodnja s naglaskom na primjenu robotike u malim i srednjim poduzećima za proizvodnju. Velika poduzeća mogu si priuštiti skupo plaćanje složenih robotskih sustava, ali takva poduzeća će biti teško vratiti iz Azije u Europu, kamoli u Hrvatsku.

Stoga su nam zanimljivija manja poduzeća koja rade individualiziranu proizvodnju u manjim serijama. Robotski sustavi koji će raditi u takvim uvjetima moraju biti jako fleksibilni i prilagodljivi, a da to ne traži velika ulaganja', naglasio je Petrović.

Osim toga, njihovi roboti mogli bi naći primjenu u zaštiti okoliša, inspekciji, nadzoru i održavanju infrastrukture, poljoprivredi, prehrambenoj industriji, prijevozu i logistici... 'Naš će posao biti razvoj temeljnih tehnoloških platformi koje će omogućiti razvoj robotskih sustava za konkretne primjene. To vidimo kao našu tržišnu poziciju u budućnosti', pojasnio je.

Posao za mlade stručnjake

Da, namjeravaju poslovati tržišno, iako ne u potpunosti. Ali ne žele ni biti na državnoj sisi u prevelikoj mjeri. 'Ciljamo na model u kojem 30 posto sredstava stiže iz proračuna (državnih ili lokalnih), a 70 posto iz komercijalnih djelatnosti (uglavnom projekata i licenciranja tehnologije).

Uzor su nam tehnološki instituti u Austriji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Švedskoj koji funkcioniraju na sličan način. Ti su instituti okosnica tehnološkog razvoja tih država – oni ne konkuriraju industriji, nego za nju razvijaju nove tehnologije. Tražimo pravna uporišta za to kako to izvesti kod nas', rekao je Petrović.

ACROSS bi u početku trebao imati pedesetak zaposlenih, mahom doktora znanosti. 'Imamo kritičnu masu domaćih stručnih ljudi potrebnih za pokretanje centra. No želimo dovesti barem 10-15 vrhunskih stručnjaka iz inozemstva, kojima ćemo uz jako dobre plaće morati osigurati i druge uvjete za rad. I država će se morati malo više oko toga potruditi kako bi, recimo, znanstvenik iz Poljske ili Francuske poželio doći raditi u Hrvatsku', pojasnio je.

Smisao cijelog projekta, dodao je, promjena je paradigme razmišljanja i djelovanja znanosti u Hrvatskoj. 'Premala smo zemlja i tržište i nema nam druge nego otvoriti se svijetu. Moramo od početka razmišljati globalno. Već imamo mrežu desetak tvrtki partnera u Hrvatskoj na koje se možemo osloniti, a namjeravamo i sami kroz ACROSS pokretati i nove tvrtke. Puno polažemo i u razvoj suradnje s drugim državama i institucijama, naročito sa Švedskom', rekao je Petrović.

Uz povoljne uvjete, ACROSS bi razmjerno brzo mogao narasti na stotinjak zaposlenih, među kojima bi se vjerojatno našao i nemali broj domaćih mladih stručnjaka koji zbog toga ne bi morali u pečalbu, a neki bi nam došli i iz inozemstva.

'Mogu zamisliti da ACROSS naraste i do tristo zaposlenih, ali nije to poanta. Važnije je da stvaramo uvjete za rast i drugih oko nas u inovacijskom lancu, primjerice onih koji će proizvoditi i plasirati na tržište robotske sustave razvijene u ACROSS-u', zaključio je Petrović.