Prometnice u Hrvatskoj mogle bi biti u boljem stanju, no postoje pozitivni pomaci, zaključak je to posljednjih rezultata istraživanja EuroRAP kojim je bilo obuhvaćeno 150 km cestovne infrastrukture državnih i županijskih cesta na području županija s visokim brojem stradalih u prometu tijekom 2014. (Šibensko-kninska, Zadarska, Ličko-senjska te državna cesta DC 36 Velika Gorica – Sisak u dužini od 40 kilometara).

Hrvatski autoklub kao nositelj licence EuroRAP ovlastio je stručni tim s Fakulteta prometnih znanosti za provođenje ovoga projekta, a s Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa ga i financira. Cilj mu je ukazati na poboljšanje prometne infrastrukture u okvirima mogućeg, odnosno prije svega na prometnicama gdje ima ljudi, izjavio je dr.sc. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti, a osim njega rezultate je predstavio i mr.sc. Krešimir Viduka iz Hrvatskog autokluba Ove godine je projekt proširen faktorima duljinom dionice ceste, vrijednosti gustoće prometnih nesreća, prosječnim rizikom korisnika na milijardu prijeđenih vozilo-kilometara, a dodan je i prikaz potencijalnog smanjenja broja prometnih nesreća te karta troškova prometnih nesreća.

Ševrović naglašava kako bi, npr. ulaganjem 42 milijuna kuna području odabranih cesta Šibensko-kninske, Zadarske te Ličko-senjske županije kroz dvadeset godina naše društvo moglo zaraditi 250 milijuna kuna. Toliko bi se ostvarilo više prihoda i izbjeglo troškova na prometnim nesrećama, liječenju i smanjenoj produktivnosti onih koji su onemogućeni normalno funkcionirati zbog sudjelovanja u prometnim nesrećama.

Najveća su opasnost objekti pokraj ceste u koje automobili udaraju. Ševrović dodaje da je problem i u privatnom i u javnom sektoru, jer ljudi grade ograde od betona što je u Engleskoj npr. zabranjeno ako je ograda manje od pet metara pored ceste (dozvoljene su samo žičane), dok vlasti obnavljaju ceste koristeći neadekvatne stupove.

Na primjer, nastavlja, postoje stupovi koji ublažavaju udarac automobila te ne prenose svu kinetičku energiju sudara na putnike i vozača, već oni stradaju u sudaru, što je moderno rješenje koje se kod nas ne primjenjuje. Naveo je i primjer Njemačke koja je jedan dio drvoreda uz prometnice, onih koji nisu bili od posebnog turističkog i prometnog značenja, jednostavno - posjekla. Također je dodao kako su testirane prometnice kod nas na dijelovima sigurne za automobile, ali za motocikliste, bicikliste i pješake nisu.