Kako prolazi vrijeme u digitalnom svijetu sve su češći slučajevi gdje obitelji traže pristup podacima preminulih članova. Ovo je posebno slučaj kod najmlađih koji tragično okončaju život u nesrećama ili nekim drugim spletom okolnosti. Međutim, za razliku od stvarnog svijeta, u digitalnom vladaju neka druga pravila
Svijet općenito kao da nije spreman za ovakve slučajeve - stvari su prekomplicirane. Jedan od najsvježijih je onaj iz Njemačke, gdje je 15-godišnjakinja preminula nakon što ju je udario podzemni vlak. Nesretni roditelji, kojima nije bilo jasno je li riječ o nesreći ili o samoubojstvu s predumišljajem, poželjeli su saznati više o online životu svog djeteta i naletjeli na brojne zapreke.
Zapravo, ni dan danas ne znaju ništa više nego u doba kada se nesreća dogodila. Podaci djetetova digitalnog života pripadaju samo djetetu, što se posebno odnosi na pristupne lozinke. Koncem svibnja ove godine, njemački sud donio je odluku kako se odbija majčin zahtjev za pristupom Facebook računu preminulog djeteta, iako je niži sud ranije donio suprotnu odluku.
Facebook je odbio pružiti pristup računu djeteta te je od njega napravio virtualni spomenik, kako to obično i biva s računima preminulih. S tim rečenim, ova društvena mreža odradila je sve što su bili dužni. Račun na taj način postaje zaključan, a na njemu poruke i sjećanja mogu ostavljati tek prijatelji ili obitelj, bez pretraživanja sadržaja.
Niži (regionalni) sud je tako inicijalnu odluku donio na račun toga što je riječ o maloljetnoj osobi te se stvari nasljeđuju uobičajenom linijom. Međutim, naknadno je donesena odluka kako pravo na privatne telekomunikacije premašuje pravo nasljedstva te je roditeljska obveza da štite prava djeteta istekla njenom smrti.
Facebook nije jedina tvrtka koja se drži ovako striktnih pravila.
Prije kakvih godinu dana, naslovnice medija je ugledao i Apple, nakon što je odbio udovici pružiti podatke o korisničkom računu muža na iPadu kojeg su zajedno koristili. Naposljetku je tvrtka s logom nagrižene voćke ipak popustila, jer je udovica pritisak napravila i preko TV emisija. Apple baš poput Facebooka vjeruje kako pravo na privatnost korisnika predstavlja srž njihovih usluga.
Riječ je o potpuno novom terenu za pravne strukture. Digitalni svijet nema dovoljno jasnih zakona, a i kada su oni koliko-toliko definirani, šanse su da niti jedan slučaj neće biti identičan. Zapravo, neki vjeruju da je upravo potrebno koristiti nejasan jezik otvoren interpretaciji kako bi se moglo manevrirati u budućnosti, prije konačnog pečatiranja.
Možda sudovi i opći pravnici van IT svijeta ne razmišljaju dovoljno o cijeloj stvari. Ipak, ne treba niti mrvicu sumnjati kako IT divovi imaju čitave timove koji itekako mozgaju oko cijele priče, a većina ih ima i jasnu politiku što s digitalnim računima nakon smrti.
Kako je u prvih par paragrafa spomenuto, stav ove društvene mreže je tvrdokoran. U pravilu su neumoljivi, neovisno o tom o kojem je članu obitelji riječ, a znaju odbijati i stvaranje digitalnog spomenika za neke preminule korisnike ako obitelj ne prikaže ama baš sve valjane dokumente. Ovo zna biti vrlo bolno i frustrirajuće po obitelji i prijatelje preminulih, no procesa se u Zuckerbergovoj tvrtki itekako drže.
Stoga ne čudi kako je i dan-danas na Facebooku mnoštvo mrtvih profila koji to nisu, jer ih mreža nije ni zaključala ni pretvorila u digitalne spomenike.
Poput Facebooka, Twitter omogućuje brisanje kompletnog profila, ali ne i pristup podacima na njemu. Vlasnik računa je jedina osoba koja ikad može pristupiti podacima na računu.
Kao i u ranijim slučajevima i ovdje se poziva na pravo privatnosti, iako je na Twitteru stvar obično jednostavnija jer su profili uglavnom potpuno otključanog karaktera te su poruke (van onih privatnih) javne.
Googleovih servisa kao da je bezbroj, a dok ovaj IT div iz Mountain Viewa ima robustan i funkcionalan sustav, to ne znači da su stvari jednostavne. Neovisno o tom što je sve uglavnom vezano uz jedan korisnički račun, za svaki servis je potrebno tražiti zaseban pristup.
U slučaju da Google primijeti kako je račun neaktivan određeno vrijeme, poslat će email s obavijesti onima koje je korisnik odabrao. Inactive Account Manager možda je i najbolje rješenje u IT svijetu za ovu svrhu, jer korisnik može odabrati koje dijelove podataka može podijeliti s odabranim osobama ako Google ne otkrije korištenje servisa i uređaja neko vrijeme.
Microsoft
Zanimljivo je kako IT divovi nevezani za samo jednu uslugu imaju robusnija rješenja od drugih. Microsoft kao i Google pruža jedno od najboljih mogućih rješenja za pristup računima i podacima u ovakvim slučajevima. Sustav se službeno zove Microsoft Next of Kin Process, a omogućuje voljenima da zatraže pristup brdu informacija, uključujući email poruke i priloge, kontakt liste, adrese i dr.
Microsoft tražene informacije prenese obitelji, no ne pružaju izravan pristup računima. To u pravilu znači da će računala s korisničkim pristupom ostati zaključana. Kako bi se pokrenuo proces Next of Kin, dovoljno je poslati email poruku na adresu msrecord@microsoft.com, uz pripadajuću dokumentaciju s potvrdom smrti i vezom s preminulom osobom.
Apple
Možda je u slučaju spomenutom na početku teksta Apple popustio, no definitivno je riječ o izuzetku više no o pravilu. Apple je jedna od IT tvrtki koja se čvrsto drži svoje obveze da očuva privatnost svakog pojedinog računa, zbog čega su završili u konfliktu i s američkim obavještajnim agencijama.
Službeno, kada osoba s Apple računom umre, praktički sve vezano uz njihov račun potencijalno će potpuno nestati. Izuzetak može biti sudski nalog i opaka borba za pristup sadržaju preminulog. Neki navode kako se stvari prije suda možda mogu i dogovoriti preko Appleove podrške iTunesStoreSupport@apple.com, no stvar je neslužbena piše MakeUseOf.
Messenger servisi
Poruka komunikacijskih servisa WhatsApp, Snapchat, Telegram i Kik je jasna - ni u kojem slučaju se ne može pristupiti profilima preminulih, a kamoli njihovim porukama.
Univerzalni ključevi
Kako stvari ne bi bile potpuna propast, ako su preminuli koristili kakav password manager alat poput LastPassa, postoji mogućnost da su ostavili hitni kontakt. Ovaj servis je uveo mogućnost povrata glavne lozinke za alat koja cilja upravo na smrtni slučaj ili hitne slučajeve. Korisnik u sklopu toga može dodati određene adrese kontakata kojima će pristup LastPass arhivi lozinki biti omogućen.
Međutim, tu se i dalje može pojaviti problem obiteljima jer one ne moraju završiti na korisnikovim listama za hitne slučajeve.
Slučaji koji završe na sudovima mogli bi se samo povećavati s vremenom te mnogi vjeruju kako je potreban konkretniji zakonski okvir, ali...
Neprofitna organizacija Electronic Frontier Foundation smatra kako ljudi danas žive s brdom informacija koje ne žele dijeliti s drugima, a posebno ne s roditeljima ili supružnicima.
'Najbolji način za izbjeći probleme je poštovati odluku tih ljudi, čak i nakon njihove smrti, osim ako se nisu pobrinuli da odabrane osobe i dalje imaju mogućnost pristupa', navodi Adi Kamdar iz EFF-a.
S ovim je vrlo lako biti suglasan...dok se ne dogodi u vlastitom okruženju, a tehnološki divovi odbiju svaku mogućnost pomoći.