Robotska sonda InSight (što je kratica za Interior Exploration using Seismic Investigations, Geodesy and Heat Transport), vrijedna oko 830 milijardi američkih dolara i teška oko 358 kilograma, uspješno je nakon skoro sedam mjeseci puta savladala i kritičnih 14 minuta slijetanja na površinu Marsa.

Dolazak je potvrdila zvučnim signalom, što je izazvalo oduševljenje znanstvenika i inženjera u kontroli leta smještenoj u Jet Propulsion Labu u Pasadeni, Kalifornija (SAD). Bilo je to prvo spuštanje na Mars u zadnjih više od šest godina. Prethodno je obavio rover na nuklearni pogon Curiosity.

InSightov put kroz dubine svemira do Marsa pratila su dva satelita veličine aktovke nazvana Mars Cube One (MarCO), koji su pomogli pri snimanju i prijenosu ključnih podataka za slijetanje, a jedan od njih je i fotografirao sondu po spuštanju.

Planetarni znanstvenici nisu odmah upogonili novu sondu već su pričekali s razmatanjem solarnih krila dok se ne slegne prašina koja se podigla pri slijetanju. Također je trebalo pričekati dok nije stigla potvrda kako InSight može napuniti baterije, što se i dogodilo.

Sad je na redu prva faza u sklopu koje će InSight početi postavljati mjerne instrumente i baviti se površinskim zahvatima. No, najzanimljivi dio dvogodišnjeg projekta bit će otkrivanje što se krije ispod površine Crvenog planeta kako bi doznali više o njegovoj ranoj povijesti, ali i o povijesti matičnog nam planeta.

Mirna luka s puno sunca

InSight je sletio na Elysium Planitia, razmjerno ravan dio Marsa sjeverno od ekvatora u kojem nema kratera, stijenja i drugih prepreka koje bi se sondi mogle naći na putu. Sunčeve zrake na tom su području razmjerno snažne tijekom cijele godine, što će InSight koristiti kako bi stvarao električnu energiju pomoću dva solarna panela kružnog oblika.

Po tome se razlikuje od svog prethodnika, Phoenix Mars Landera, koji je 2008. godine kopao u blizini Marsovog sjevernog pola u potrazi za vodom, ali je prestao funkcionirati nakon nekoliko mjeseci zato što sunčeve zrake nisu bile dovoljno jake kako bi mogao zagrijati svoje elektroničke komponente.

Znanstvenici se nadaju kako će tlo na Elysium Planitiji biti dovoljno rahlo kako bi robot mogao duboko ukopati toplinsku sondu i tako početi istraživati unutrašnjost planeta starog 4,6 milijardi godina.

Prikupljat će podatke o tome kako je Mars nastao i što se s planetom događalo od tada. Već znamo kako je nekad imao magnetosferu poput Zemlje koja je nakon nekog vremena nestala, zbog čega je Crveni planet ostao bez atmosfere i oceana.

Koristit će robotsku ruku kako bi instrument u obliku kupole sa svoje platforme za slijetanje nježno premjestio na površinu Marsa. U njemu je šest seizmometara, uređaja osjetljivih na vibracije koje na Zemlji koristimo za bilježenje potresa, između ostalog, a koristili smo ih i na Mjesecu kako bi doznali više o našem najbližem svemirskom susjedu. Uz dovoljno podataka prikupljenih s Marsa mogli bi otkriti više o unutarnjoj strukturi tog planeta.

Pet metara ispod površine

Drugi uređaj, težak oko tri kolograma, toplinska je sonda koja će se ukopati oko pet metara u tlo - dublje od bilo koje sonde dosad poslane na Mars - zastajući povremeno kako bi se zagrijala. Senzor ugrađen u nju pratit će koliko je vremena potrebno kako bi se toplina raspršila. Temeljem tih podataka znasntvenici će doznati unutarnju temperaturu Marsa, ostatak procesa nastanka tog planeta prije skoro pet milijardi godina.

Tijek topline iz jezgre planete bitan je čimbenik za kretanje tektonskih ploča, što se smatra jednim od ključnih faktora koji nastanjive svjetove razdvajaju od nenastanjivih. Ali, ujedno će ti podaci biti i indikator ima li bazena tople vode ispod površine Marsa, u kojima bi moglo biti i mikroba kakvih nema na Zemlji.

InSight će također na površini izvesti eksperiment tijekom kojeg će pratiti kretanje Marsa za kruženja po orbiti oko Sunca, što bi znanstvenicima trebalo pomoći dokučiti što se odvija u najdubljim dijelovima njegove jezgre, piše Business Insider.