Sezona gripe dolazi svake godine i prije ili kasnije većina će se ljudi zaraziti, barem jednom u životu. Redovito cijepljenje što većeg broja ljudi ključan je dio napora javnog zdravstva za suzbijanje gripe, ali djelotvornost cjepiva notorno je slaba i pada na 40 do 60 posto u tipičnoj godini.

Sve veći broj dokaza sugerira da povijest izloženosti virusu podriva učinkovitost cjepiva protiv gripe. Djelomičan imunitet, razvijen tijekom prethodnih sezona gripe - bilo prirodnom infekcijom, bilo cijepljenjem - mogao bi ometati reakciju tijela na novo cjepivo. Cijepljenje uglavnom jača sposobnost prepoznavanja prethodnih sojeva gripe, ali ne i borbe protiv novih sojeva.

Istraživači s Medicinskog fakulteta Washingtonovog sveučilišta u St. Louisu razvili su sustav koji procjenjuje aktivira li cjepivo imunološke stanice potrebne za dugotrajan imunitet protiv novih sojeva gripe. Koristeći ovu tehniku, pokazali su da je cjepivo protiv gripe sposobno izazvati antitijela koja štite od širokog spektra virusa gripe, barem kod nekih ljudi.

Nalazi, objavljeni u časopisu Nature, mogli bi pomoći u naporima na dizajniranju poboljšanog cjepiva protiv gripe koje pruža zaštitu ne samo od starih virusa gripe, već i od novih.

'Svake godine otprilike polovica odrasle populacije u SAD-u cijepi se protiv gripe', rekao je stariji autor, dr. Ali Ellebedy, docent patologije i imunologije na Washingtonovom sveučilištu. 'To je neophodno za javno zdravstvo, ali i nevjerojatno skupo i neučinkovito. Treba nam jednokratna injekcija protiv gripe.'

Takvog cjepiva dakako još nema na vidiku, a da bi došli do njega, znanstvenicima će dobro doći sve što bi im moglo pomoći da bolje razumiju kako se imunitet razvija u kontekstu prethodnih izloženosti virusu.

Ključ dugotrajnog imuniteta leži u limfnim čvorovima, sitnim organima imunološkog sustava smještenim u cijelom tijelu. Limfni čvorovi natiču i postaju osjetljivi tijekom infekcije jer imunološke stanice užurbano komuniciraju i množe se u njima.

Kad se osoba prvi put izloži virusu, infekcijom ili cijepljenjem, imunološke stanice zahvaćaju virus i odvode ga u najbliži limfni čvor. Ondje se virus susreće s takozvanim nezrelim B stanicama, koje sazrijevaju i počinju proizvoditi antitijela za borbu protiv infekcije. Jednom kada se virus uspješno preusmjeri, većina imunoloških stanica koje sudjeluju u bitki odumiru, ali nekoliko njih nastavlja cirkulirati u krvi kao dugovječne memorijske B stanice.

Kad se osoba drugi put izloži virusu, memorijske B stanice brzo se ponovno aktiviraju i ponovno počinju stvarati antitijela, zaobilazeći nezrele B stanice. Ovaj brz odgovor gradi zaštitu od ponovne zaraze istim sojem virusa, ali nije idealan za ljude koji su primili cjepivo dizajnirano za izgradnju imuniteta protiv malo drugačijeg soja, kao u godišnjem cjepivu protiv gripe.

Stanice reagiraju na dijelove virusa koji se nisu promijenili u odnosu na prethodne sojeve gripe. Cilj je upoznati imunološki sustav s novim sojevima gripe i usmjeriti ga na različite dijelove virusa.

Da bi se stekao dugotrajni imunitet protiv novih sojeva, te sojeve gripe iz cjepiva treba dovesti u limfne čvorove. U njima se oni mogu koristiti za treniranje novog niza nezrelih B stanica i induciranje dugovječnih memorijskih B stanica, posebno prilagođenih za prepoznavanje jedinstvenih značajki sojeva cjepiva.

Kako bi saznali što se događa u limfnim čvorovima nakon cijepljenja protiv gripe, istraživači su uzorkovali krv i limfne čvorove zdravih dobrovoljaca prije i nakon cijepljenja četverovalentnim cjepivom protiv gripe u sezoni 2018./19. To cjepivo dizajnirano je za zaštitu od četiri različita soja virusa gripe. Imunološke stanice ekstrahirane su jedan, dva, četiri i devet tjedana nakon cijepljenja.

Istraživači su potom analizirali imunološke stanice u zametnim listićima kako bi pronašli one koje su aktivirane cijepljenjem. U tri dobrovoljca memorijske i nezrele B stanice u limfnim čvorovima reagirale su na sojeve cjepiva, što ukazuje na to da je cjepivo pokrenulo proces induciranja dugotrajnog imuniteta protiv novih sojeva.

'Naše istraživanje pokazuje da cjepivo protiv gripe može zahvatiti obje vrste stanica u zametnim listićima, ali još uvijek ne znamo koliko se često to događa', komentirao je Ellebedy nalaze za Sci Tech Daily. 'S obzirom na to da se učinkovitost cjepiva protiv gripe kreće oko 50 posto, vjerojatno se to ne događa toliko često koliko bismo željeli. To naglašava važnost promicanja strategija za poticanje zametnih listića kao koraku prema univerzalnom cjepivu protiv gripe.'