Dok dobrostojeći Amerikanci i dalje dobivaju plaću i uredno rade od kuće, sirotinja ostaje bez posla ili riskira zdravlje odlaskom na radno mjesto. Taj princip ne vrijedi sam za SAD, odakle nam stižu rezultati najnovijeg istraživanja
Najnovije istraživanje koje treći tjedan za redom širom Sjedinjenih Američkih Država provode Axios i agencija Ipsos, pokazuje da pandemija koronavirusa dodatno utječe na socijalne razlike u već ionako podijeljenom i raslojenom društvu.
vezane vijesti
Naime, pokazalo je ovo istraživanje, Amerikanci s nižim obrazovanjem i nižim primanjima imaju veću vjerojatnost da će morati svakodnevno dolaziti na posao, izlažući se riziku od zaraze. Dakako, i to pod uvjetom da posao još uvijek imaju.
'To je priča o dvije Amerike', komentirao je rezultate istraživanja Cliff Young iz agencije Ipsos. 'Bogati i imućni postali su virtualni. Oni su zadržali svoje poslove kroz virtualni svijet, a obični radnici i sirotinja izloženiji su virusu i svim posljedicama koje proizlaze iz toga.'
No, da ironija bude veća, oni koji imaju najviše resursa i najmanje su izloženi opasnosti puno teže proživljavaju situaciju i jače osjećaju posljedice po svoje emocionalno zdravlje.
Eto, 47 posto pripadnika više klase i 45 posto onih koji pripadaju višem srednjem sloju kažu da im je narušena emocionalna ravnoteža. Istu stvar tvrdi samo 34 posto pripadnika nižih društvenih slojeva.
Na prvi pogled, rezultati ove ankete pokazuju kako se čitava nacija ubrzano prebacuje na rad na daljinu te da se ljudi suočavanju s brojnim emocionalnim izazovima krize. No zakopate li malo dublje, vidjet ćete da se Amerikanci dodatno raslojavaju u dvije skupine: one koji imaju i pate, te one koji moraju i nemaju vremena za duboka proživljavanja životnih uvjeta. Društvo se para po ekonomskim, socijalnim i obrazovnim šavovima.
Zabrinutost za sigurnost posla i sposobnost plaćanja računa vezana je za socioekonomsku poziciju u društvu. Postoje i neke korelacije u rasi, etničkoj pripadnosti, dobi, regiji zemlje i ispitanicima koji žive u urbanim ili izvan urbanih sredina. No čini se da je ključ u socioekonomskom statusu.
U američkom primjeru, koji bi se lako mogao preslikati na razne dijelove svijeta, biti pripadnik niže klase znači zarađivati 15.000 dolara godišnje; niža srednja klasa ima savršenu srednju školu i zarađuje do 40.000 dolara, a srednja klasa do 75.000 dolara. Pripadnici gornje srednje klase obično imaju diplomu i prihod do 125.000 dolara, dok viša klasa obično ima magisterij i godišnji prihod od 200 tisuća dolara.
