Wernher von Braun, tvorac programa Apollo, započeo je rad na misiji do Marsa odmah nakon slijetanja na Mjesec 1969. godine, no plan se, poput mnogih drugih poslije njega, nije pomaknuo dalje od ploče za crtanje.

Što Mars čini tako teškim? Za početak, udaljenost. Astronauti bi do Marsa morali putovati 225 milijuna kilometara i to u razdoblju kad su dva planeta relativno blizu jedan drugome.

Treba misliti na to da su astronauti na putovanju dugom mjesecima suočeni s dvama velikim zdravstvenim rizicima, radijacijom i mikrogravitacijom. Prvo podiže rizik od razvoja raka kasnije u životu, a drugo smanjuje gustoću kostiju i mišićnu masu. Dakle, pođe li nešto po krivu, svi zdravstveni problemi moraju se rješavati na samom planetu.

Znanstvenici su puno naučili iz prijašnjih misija na Mjesec i iz letova i boravka astronauta na svemirskim postajama, kaže Jonathan McDowell iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian.

Kaže da opće ideje o tomu na koji način izvesti misiju na Mars postoje, no nedostaju pojedinosti.

Jedan način da se smanji izloženost radijaciji je da se putovanje ubrza, rekla je znanstvenica Laura Forczyk, pojasnivši da to može uključivati korištenje nuklearnog termalnog pogona koji stvara puno više potiska od klasičnih raketa na kemijski pogon.

Druga bi opcija mogla biti izgradnja svemirske letjelice sa spremnicima vode koji bi upili svemirsku radijaciju.

Na Marsu će trebati pronaći i način kako disati u atmosferi s 95 posto ugljikova dioksida. Perseverance na sebi, zbog tehničke demonstracije, ima instrument koji pretvara ugljikov dioksid u kisik. Radijacija će biti izazov i na planetu zbog njegove jako tanke atmosfere i nedostatka zaštitne magnetosfere. Stoga će trebati podići skloništa ili ih čak ukopati.

Politička volja

Stručnjaci su suglasni da je najveća prepreka politička volja američkog predsjednika i Kongresa.

"Ako čovječanstvo kao vrsta, posebno američki porezni obveznici, odluče izdvojiti velike svote novca, na Marsu bismo mogli biti do konca tridesetih godina ovog stoljeća", kaže McDowell. On ne misli da će se to dotad realizirati, no čudilo bi ga da se ne dogodi desetljeće poslije. S tim se slaže i Forczyk.

Predsjednik Biden još nije iznio svoju viziju o Marsu, a NASA je suočena s ograničenjima u proračunu i vjerojatno neće ispuniti cilj o povratku na Mjesec 2024., što je trebala biti odskočna daska za Crveni planet.

SpaceX

NASA-u bi mogao preteći SpaceX, tvrtka Elona Muska. Za let na Mars taj milijarder razvija raketu sljedeće generacije, premda su mu dva prototipa spektakularno eksplodirala na nedavnim testiranjima.

To se možda isprva čini lošim, no pruža dragocjene informacije, rekao je Scott Hubbard, bivši visoki dužnosnik NASA-e koji je sada predavač na Stanfordu. Ističe da si SpaceX to može priuštiti, ali NASA kao vladina agencija ne može.

Zbog toga bi prednost u odnosu na NASA-u na kraju mogao imati SpaceX, no čak ni jedan od najbogatijih ljudi na svijetu cijelu misiju do Marsa ne može financirati sam.

Hubbard stoga smatra da je javno-privatno partnerstvo najizglednija opcija. SpaceX bi mogao osigurati prijevoz, a NASA rješavati ostale probleme.