Poput većine drugih velikih galaksija, Mliječni put na okupu drži supermasivna crna rupa u njenom središtu. Nalazi se u sazviježđu Strijelca pa je dobila naziv Sagittarius A* (skraćeno Sgr A*).

Zbog svoje ogromne mase stalno privlači zvijezde, prašinu i druge tvari, zahvaljujući čemu je nastao svojevrstan zvjezdani megalopolis milijardu puta gušći od našeg kutka galaksije.

Ponekad se zvijezde najbliže crnoj rupi moraju natjecati za prostor. Ponekad to natjecanje, pokazuju rezultati novog istraživanja, postane nalik čudnom i nasilnom braku.

Astronomi su u članku objavljenom u časopisu Nature opisali šest tajanstvenih svemirskih tijela koja kruže oko Sgr A*. Ti neobični objekti, s oznakama od G1 do G6, izgledaju poput duguljastih mjehura plina nekoliko puta masivnijih od Zemlje.

Ponašaju se poput malih zvijezda koje mogu proći opasno blizu ruba crne rupe, a da ih ona pritom ne pocijepa u komadiće. Čudni su po tome što su, čini se, neuobičajena mješavina nakupina plina i zvijezda.

Temeljem njihovog oblika, putanje kojom se kreću i interakcija s crnom rupom astronomi su došli do zaključka kako je svaki od G objekata u stvari par binarnih zvijezda (zvijezda koje se okreću jedna oko druge) koje su se sudarile pod utjecajem gravitacije Sgr A* prije više milijuna godina, zbog čega i dan-danas ispuštaju oblake plina i prašine.

Neobično ponašanje

Prva dva tijela G otkrivena su 2005. i 2012. godine. Zbog toga što se kreću prilično sličnom orbitom oko crne rupe pretpostavljalo se kako je riječ o pramenovima plina koji su se otrgnuli i oslobodili nakon smrti zvijezde ili nakupinama u stalnom prstenu plina koji kruži oko Sgr A*.

Prva naznaka kako bi mogla biti riječ o nečemu drugome pojavila se 2014. godine, kad je G2 došla na udaljenost od nekoliko stotina astronomskih jedinica od horizonta događanja crne rupe.

Ako je u pitanju oblak plina, predvidjeli su astronomi, intenzivna gravitacija će ga rasparati. Ali, G2 je preživio, iako se bio prilično izdužio. U godinama nakon bliskog susreta ponovno je postao kompaktnim, što je istraživače navelo na zaključak kako ga na okupu drži nešto gravitacijski moćno, što bi ga svrstalo bliže zvijezdama.

Kako bi testirali ovu pretpostavku nekoliko su godina promatrali središte galaksije iz zvjezdarnice W.M. Keck na Havajima tražeći druge slične objekte.

Našli su ih još četiri. Svaki je bio u bitno drukčijoj orbiti oko Sgr A*, ali su po karakteristikama bili slični G1 i G2. Zbog toga što svaki od tih objekata kruži vlastitom orbitom oko crne rupe, teorija po kojoj je riječ o nakupinama plina s jedinstvenom tvari u središtu nije držala vodu.

Trenutno najbolje objašnjenje je već spomenuta teorija o binarnim zvijezdama. Broj dosad opaženih objekata uklapa se u očekivani postotak binarnih zvijezda u središnjem dijelu galaksije.

Kako zvijezdama treba oko milijun godina za spajanje, moguće je kako su nastale tijekom zadnjeg razdoblja rađanja zvijezda koje nam je poznato, a koje se dogodilo prije nekih pet milijuna godina.

Tu će hipotezu provjeriti daljnjim promatranjem, u sklopu kojeg će nastojati pronaći i istražiti više binarnih zvijezda koje su se sudarile pod utjecajem crne rupe. Nekoliko potencijalnih kandidata već je pronađeno, piše Live Science.