ZNANStVENA PEŠKARIJA

Nikola Tesla – inovator čiji rad je dosegnuo mitske proporcije

Bionic
Reading

Jedan od najpoznatijih znanstvenih umova ovih prostora rođen je u noći između 9. i 10. srpnja 1856. te je izravno odgovoran za brojna tehnološka rješenja na kojima počiva moderna tehnologija

Nikola Tesla, ličnost za koju je teško ustvrditi gdje prestaje legenda, a počinje činjenica. Rođen je u noći između 9. i 10. srpnja 1856. godine u Smiljanu pored Gospića, tada u sastavu Vojne krajine Habsburške monarhije.

Imao je iznimno intuitivno shvaćanje prirode kojom je bio opčinjen od malena. Kako piše u svojoj autobiografiji, ta činjenica mu je kao djetetu spasila život od utapanja kada ga je snažna riječna struja odvukla na rub brane. Od rane dobi gradio je uređaje kojima je zamišljao da će jednog dana letjeti, pokušavao napraviti “perpetuum mobile” i smišljao nove načine hvatanja žaba. Nezasitnu glad za znanjem gasio je čitanjem, često noću, usprkos roditeljskoj zabrani uzrokovanoj strahom o kvarenju vida.

1875. godine započinje studij na Politehničkoj školi u Grazu. Bio je izniman student te je danonoćno učio, ali je nažalost odustao nakon tri godine zbog gubitka stipendije. Studij je kasnije nastavio u Pragu, no i odande se povukao. Na studiju u Grazu prvi je put vidio Grammeov dinamo koji je mogao raditi kao električni motor. Kod njegova rada javljale su se iskre na električnim kontaktima pa je Tesla bio odlučan riješiti problem, započevši put prema kasnijim izumima u području izmjenične struje. Nakon napuštanja studija, radio je po europskim metropolama rješavajući industrijske probleme. U jednom od posjeta Budimpešti, zajedno s prijateljem šetao je parkom i recitirao Goethea kada mu je na pamet pala ideja polifaznog motora koji radi na principu izmjenične struje. Svoju ideju prezentirao je prijatelju skiciravši motor u pijesku.

U Europi nije mogao naći financiranje za razvoj svojih ideja pa se 1884. godine zaputio u SAD. Prvi pravi posao našao je u firmi američkog industrijalista i inovatora Thomasa Alve Edisona. Svojom radnom etikom i iznimnim idejama Tesla je impresionirao svog poslodavca, ali dvojac se ipak razišao nakon kratke suradnje. Suprotno uvriježenom mišljenju, njih dvojica su se međusobno poštivali te je Tesla prigodom Edisonove smrti napisao članak za New York Times u kojem je hvalio Edisonov rad. Tesla je nakon toga otvorio vlastitu firmu te razvijao i proizvodio motore i generatore koji rade na principu izmjenične struje. Svoje patente prodao je poduzetniku Georgeu Westinghouseu koji je na njima sagradio svoje industrijsko carstvo. 1895. godine dovršena je izgradnja prve hidroelektrane na svijetu na slapovima Niagare. Zanimljivo je da je još 1892. godine Tesla posjetio Zagreb i održao predavanje o izmjeničnoj struji te predložio elektrifikaciju Zagreba i izgradnju hidroelektrane na Plitvičkim jezerima. Pritom je ponudio svoje usluge besplatno, napominjući da mu je to dužnost kao rođenom sinu svoje zemlje i Zagrebu kao njenom glavnom gradu.

Uspjeh sustava izmjenične struje donio mu je značajna financijska sredstva te omogućio rad i razvoj drugih ideja. Eksperimentirao je s X-zrakama, vodenim turbinama, bežičnim prijenosom informacija i energije. Javno je demonstrirao eksperimente zbog čega ga je javnost voljela, a novinari ga prezentirali kao “čarobnjaka.” Ideje poput bežičnog prijenosa energije nisu zaživjele jer su bile temeljene na krivim pretpostavkama i zastarjelim fizikalnim modelima. Kasnija istraživanja su pokazala da prijenos energije na velike udaljenosti nije učinkovit. Unatoč tome, Teslu treba pamtiti kao genijalca i kreativca, a ponajviše kao vrhunskog inženjera koji je svojim radom i ustrajnošću pomogao izgraditi moderno doba.

1960. godine svjetska znanstvena zajednica odaje Nikoli Tesli jedno od najvećih priznanja dodijelivši mjernoj jedinici (SI sustava) magnetske indukcije naziv Tesla.