Prostor među zvijezdama možda izgleda prazno, no on je u stvari pun elektromagnetske radijacije i ogromnih oblaka tvari koje nose zajedničko ime 'međuzvjezdani medij'
Međuzvjezdani prostor više nikad nećemo gledati na isti način zahvaljujući rezultatima novog istraživanja Sveučilišta u Južnom Walesu i Sveučilišta Ege koje je potvrdilo postojanje velike količine tvari naoko praznom prostoru između zvijezda, piše Guardian. Prema svemu sudeći, on je ispunjen velikom količinom elektromatnetske radijacije i ogromnim oblacima tvari.
Masna tvar
Međuzvjezdani prostor sadrži dovoljno masnih i toksičnih ugljika da bi se bez problema mogao početi taložiti na letjelicama budućnosti, tvrdi koautor studije - profesor kemije na Sveučilištu New South Wales u Sydneyju Tim Schmidt. Australsko-Turski tim otkrio je više nego što su ikad sanjali: oko 10 milijardi trilijuna trilijuna tona kozmičke sluzi.
'Stvari na koje smo još naišli su međuzvjezdana prašina koja sadrži mast, pepeo i silikate (poput pijeska)'. Razlog zbog kojeg kozmička mast nije dosegnula naš sunčev sustav su solarni vjetrovi koje stvara naše sunce.
ASTRONOMIJA
Svemir snimljen kroz oko teleskopa Hubble oborit će vas s nogu
Put do otkrića
Schmidt i kolege su 'u laboratorijskim uvjetima rekreirali proces stvaranja masnih ugljikovih spojeva u blizini ugljičnih zvijezda' piše Guardian. Nakon toga su pomoću spektroskopa promatrali kako se tvar ponaša pod različitim vrstama svjetla. Podaci koje su sakupili omogućili su im da uz rezultate dosadašnjih astronomskih promatranja procijene koliko je točno materijala nastalo u velikom prostoru između zvijezda, nakon čega su zaključili da masna tvar čini četvrtinu, odnosno skoro polovicu sveukupnog ugljika u našoj galaksiji.
Put prema ključu života u svemiru?
Velika količina međuzvjezdane masti dokaz je prisutnosti temeljnih uvjeta za nastanak života, prije svega zato jer su tvari u međuzvjezdanom mediju sastavni dio novih planeta i zvijezda. Ovo znači da čemo u budućnosti pomoću mjerenja omjera ugljika moći otkriti koliko će se organskih tvari oblikovati u sunčevim sustavima koji su od njih nastali.
'Ugljik nastaje unutar samih zvijezda, prolazi kroz međuzvjezdani medij te se upija u nove planetarne sustave gdje se konačno oblikuje u život' rekao je Schmidt. 'Riječ je o velikoj priči - možda najvećoj priči ikad ispričanoj'.