Svemirska promatračnica snimila je prve trenutke eksplozije supernove
Oblaci prašine u boji intenzivnog cijana i magente posljednji su tragovi umiruće zvijezde na najnovijoj slici dubokog svemira snimljene pomoću svemirskog teleskopa James Webb.
U samom središtu strukture nalazi se plavo-bijela zvijezda koja je tijekom nastanka bila trideset puta masivnija od Sunca. Budući da je zvijezda stara i blizu pretvaranja u crnu rupu, gori stvarajući više topline te snažne plinovite uzgone. Njezino ime je Wolf-Rayet 124.
Astronomi su novu sliku objavili tijekom konferencije i festivala South by Southwest u utorak u Austinu u Teksasu. Događaj je uključivao panel stručnjaka NASA-e i Europske svemirske agencije koji su raspravljali o najnovijim znanstvenim otkrićima teleskopa Webb.
'Ovo je koncept zvjezdane prašine Carla Sagana, prema kojem su željezo u krvi i kalcij u kostima doslovno iskovani unutar zvijezde koja je eksplodirala prije nekoliko milijardi godina', rekla je NASA-ina astrofizičarka Amber Straughn. 'To je ono što vidimo na ovoj slici - ta se prašina širi svemirom i na kraju će stvoriti planete. Ovdje vidimo naše kozmičko podrijetlo.'
Webb, najnapredniji svemirski opservatorij, napravljen je da bi promatrao ranije razdoblje svemira uz pomoć primarnog ogledala koje može prepoznati nevidljivo infracrveno svjetlo. U svemiru se nalazi velika količina plina i prašine te skriva pogled prema udaljenim izvorima svjetla, no infracrveni valovi mogu probiti kroz te oblake, piše Mashable.
Zvijezda koju vidimo na slici nalazi se oko 15.000 svjetlosnih godina od Zemlje u zviježđu Strijelac. Omotana je u čahuri plina i prašine izmiješanih sa složenim elementima koji se mogu pronaći u dubini zvijezda - poput ugljika. Do danas je izbacila otprilike deset puta više materijala nego što ga ima u Suncu, kažu stručnjaci.
POGLED PREMA NEBESIMA
[FOTO] Ostaci spektakularnih eksplozija: Pogledajte sedam supernova koje jednostavno oduzimaju dah
Prijašnja Webbova studija navodi da zvijezde Wolf-Rayet proizvode molekule prašine bogate ugljikom, tvari od koje se sastojimo mi i ostatak života na Zemlji. Astronomi proučavaju ove rijetke zvijezde zbog uvida u načine na koje se kozmička prašina širi svemirom, stvarajući nove galaksije i zvijezde, rekla je Macarena Garcia Marin, znanstvenica iz Europske svemirske agencije.
Znanstvenici će uz pomoć Webba bolje pokušati razumjeti tvornice prašine poput ove zvijezde. 'Znamo da ovako velike zvijezde kraće žive i brže prolaze kroz razne stadije života', kaže Garcia Marin. 'Samo neke, doduše, završe u fazi Wolf-Rayeta te u nekom trenu postanu supernove.'