Znanstvenici Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (FBF) i tvrtke Genos predvodili su istraživanje provedeno u suradnji s kolegama iz Engleske, Škotske, Finske, Australije i Kine.

Analizirajući glikane vezane na proteine krvne plazme kod više od 1.500 osoba s dijabetesom i zdravih kontrola pokazali su kako glikanski biomarkeri mogu identificirati osobe s visokim rizikom za razvoj dijabetesa.

Promjene u glikanima javljaju se godinama prije prve pojave simptoma bolesti, što omogućava vrlo ranu dijagnostiku i preventivno djelovanje kako bi se razvoj dijabetesa odgodio ili čak potpuno izbjegao.

Metode otkrića osoba s rizikom razvoja dijabetesa za sada su temeljene na kliničkim osobinama osoba te njihovoj obiteljskoj anamnezi. Promjene u organizmu koje je za sada moguće vidjeti iz uzoraka krvi  već sugeriraju stanje preddijabetesa te posljedičnog razvoja bolesti, dakle očite su već kad se bolest razvije.

Za razliku od toga, glikani bi mogli biti biljezi kod osoba kod kojih ove promjene još nisu evidentne te koje su zdrave.

Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u časopisu Diabetologia.

Iako do primjene ovog biomarkera u rutinskoj kliničkoj praksi vjerojatno neće doći još nekoliko godina, u sklopu projekta Centra kompetencija u personaliziranoj medicini već je isplaniran projekt njegove kliničke validacije. Gotovo 2.000 ispitanika u Hrvatskoj će među prvima u svijetu isprobati ovaj test.

Projekt će realizirati tvrtka Medilab u suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom i Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma.

Klinička validacija bit će tijekom dvije do tri godine provedena u 50 ambulanti primarne zdravstvene zaštite: bilježenjem anamneze, uzimanjem uzoraka krvi i plazme, određivanjem glikemijskog statusa i mjerenjem CRP-a pacijentima koji još nemaju dijabetes, ali su po određenim kriterijima definirani kao rizična skupina.

Suradnja javnog i privatnog sektora

'Ideja o glikanima kao potencijalnim biljezima razvoja šećerne bolesti javila nam se već prije nekoliko godina, no najveći problem bio je pronalazak odgovarajuće skupine ispitanika.

Nakon što su kolege s KBC Zagreb, predvođene prof.dr.sc. Ivanom Gornikom, identificirale hiperglikemiju u akutnom stanju kao povećan rizik za razvoj dijabetesa dobili smo ideju kako bismo upravo takvu kliničku skupinu na FBF-u upotrijebili za istraživanje o glikanima kao prognostičkim biljezima.

Ideja je bila rezultat kontinuirane komunikacije između znanstvenika s FBF-a, tvrtke Genos te KBC-a Zagreb.

U osnovnom istraživanju sudjelovale su dvije znanstvenice i dva znanstvenika s FBF-a, znanstvenik i znanstvenica s KBC-a Zagreb te jedan znanstvenik iz Genosa. 

Za potvrdu dobivenih rezultata u istraživanju smo koristili još uzorke dodatnih populacija ispitanika i u analizi tih uzoraka i podataka sudjelovali su još i ostali brojni znanstvenici iz navedenih institucija te stranih suradnih institucija', rekla je tportalu dr. sc. Olga Gornik, izvanredna profesorica pri Zavodu za biokemiju i molekularnu biologiju FBF-a Sveučilišta u Zagrebu.

FBF je proveo analizu glikozilacije uzoraka osnovne skupine ispitanika na kojem se temelji istraživanje.

U suradnji s KBC-om Zagreb u FBF-u su dizajnirali studiju, organizirali sakupljanje uzoraka, praćenje ispitanika, prikupljanje podataka te proveli laboratorijsku analizu.

U suradnji s kolegom dr.sc. Franom Vučkovićem iz Genosa je provedena statistička obrada rezultata. U analizi glikozilacije skupina koje su potvrdile rezultate osnovnog istraživanja sudjelovali su i FBF i Genos u svim navedenim koracima.

Otkriće može postati dijelom rutinskih pregleda

'Tvrtka Genos je analizirala glikane u velikim kohortama u suradnji sa Sveučilištem u Edinburgu, Kings College London, Nacionalnim institutom za zdravlje Finske i Capital Medical s pekinškog sveučilišta', rekao nam je dr. sc. Gordan Lauc iz Genosa.

'Važno je napomenuti da glikani neće identificirati sve osobe s visokim rizikom za dijabetes, već samo one koji imaju jedan specifičan oblik dijabetesa koji je povezan s promjenama u  glikozilaciji proteina', pojasnio je dr. Lauc.

Jednog dana kad ovaj test prođe sve potrebne validacije, dr. Lauc ga vidi kao sastavni dio rutinskih preventivnih pregleda tijekom kojih će još potpuno zdrave ljude moći upozoriti da im prijeti dijabetes ukoliko ne promijene svoj životni stil.

'Nadamo se da će neki od njih to upozorenje ozbiljno shvatiti, te promjenom životnih navika izbjeći da ikada obole od dijabetesa', istaknuo je dr. Lauc.

Kako testiranje funkcionira? Glikanske strukture su jako podložne promjenama u raznim bolestima (mijenja se njihova strukura te omjeri različitih struktura). Glikanske strukture kakve ima zdrava osoba mogu pomoći u predviđanju razvoja bolesti.

'Dijagnostika predispozicije za dijabetes funkcionira tako što se pogleda kakav je sastav šećernih struktura na njihovim proteinima iz uzorka krvi te s obzirom na razinu, to jest omjer pojedinih struktura, osobu svrstava u skupinu s povećanim rizikom ili ne.

U planu su jednostavniji i jeftiniji testovi

Povećan rizik nikako ne znači siguran razvoj boleti već osobi daje znak kako bi svoj životni stil trebala prilagoditi ovom nalazu, čećšće pratiti svoje zdravstveno stanje te na taj način odgoditi ili čak spriječiti pojavu bolesti', kaže dr. Gornik.

Test za pojedinca znači uobičajeno vađenje venske krvi. Glikani se analizira u specijaliziranim glikoanalitičkim laboratorijima koji mogu provesti ove analize. Naime, analiza trenutno zahtjeva složenu opremu te vještinu.

No, u planu je razvoj jednostavnog testa koji bi se mogao uvesti u rutinski rad biokemijskih laboratorija. Cijena će opadati s pojednostavljenjem izvedbe te brojem traženih testova.

Idući korak je testiranje (validacija) potencijalnog biljega u stvarnoj situaciji, kroz uključivanje osoba za koje bi test bio od značaja kroz ambulante obiteljske i opće medicine.

'Teško je predvidjeti koliko će proći do stvarne široke primjene na glikanima temeljenih biljega, no sigurno možemo reći da će već po završetku projekta biti moguće naručiti pretragu u specijaliziranom laboratoriju.

Jedan test već patentiran

Nedavno smo završili validaciju u kliničkim uvjetima glikanskog biljega za jedan drugi podtip dijabetesa koji se zove Dijabetes mladih koji se javlja u odrasloj dobi te je on pokazao izuzetno kvalitetne dijagnostičke osobine. Rezultate te studije upravo smo prikazali na Kongresu europskog društva za istraživanje dijabetesa.

Kako se radi o tipu dijabetesa koji se često pogrešno dijagnosticira kao tip 1 ili tip 2, naš novi biljeg je od velikog značaja. Za taj biljeg s našim suradnicima iz Oxforda već aktivno razvijamo jednostavan laboratorijski test koji bi omogućio široku primjenu', rekla nam je dr. Gornik.

Tvrtka Genos je već patentirala test nazvan DiabRisk, koji pokriva vrlo široku primjenu analize glikoma plazme u predikciji dijabetesa.

'Prevalencija dijabetesa u Europi približava se brojci od 10 posto, čime on predstavlja jedan od najvećih zdravstvenih izazova modernog društva.

Ukoliko se rezultati ovog istraživanja pokažu primjenjivima u rutinskoj praksi, Hrvatska će imati priliku značajno smanjiti broj oboljelih od dijabetesa, što će rezultirati nemjerljivim korisnim učincima na zdravlje i kvalitetu života desetina tisuća ljudi', rekao je dr. sc. Dario Rahelić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma.