Fosfor je prisutan u našem DNK i staničnim membranama i važan je element života kakav poznajemo. Ali nitko pojma nema kako je ovaj element stigao na Zemlju. Astronomi su sad otkrili put fosfora od područja svemira u kojem nastaju zvijezde do kometa, koristeći podatke koje su prikupili ALMA i sonde Rosetta Europske svemirske agencije.

Njihova istraživanja ukazuju gdje se formiraju molekule koje sadrže fosfor, kako se ovaj element prenosi kometima i kako bi određena molekula mogla igrati presudnu ulogu u pokretanju života na našem planetu.

'Život se na Zemlji pojavio prije otprilike četiri milijarde godina, ali još uvijek ne znamo procese koji su to omogućili', kaže Víctor Rivilla, vodeći autor nove studije objavljene u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. Podaci koje su prikupili radioteleskopi ALMA u Europskom južnom opservatoriju u Čileu (ESO) i spektrometar ROSINA s interplanetarne letjelice Rosetta, pokazuju da je fosforni monoksid ključni dio slagalice misterija života.

ALMA je omogućila detaljan pregled područja nastanka zvijezda AFGL-a 5142 pa su astronomi su mogli precizno odrediti gdje nastaju molekule koje sadrže fosfor, poput fosfor-monoksida. Nove zvijezde i planetarni sustavi nastaju u oblacima plina i prašine između zvijezda, što čini ove međuzvjezdane oblake idealnim mjestima za pokretanje potrage za građevnim blokovima života.

ALMA je pokazala kako fosforne molekule nastaju sa stvaranjem masivnih zvijezda. Protok plina iz mladih masivnih zvijezda otvara šupljine u međuzvjezdanim oblacima. Molekule koje sadrže fosfor formiraju se na stijenkama tih šupljina. Astronomi su otkrili i da je fosfor-monoksid najzastupljenija molekula koja sadrži fosfor u zidovima šupljine.

Nakon što je ALMA istražila područja u kojem nastaju zvijezde, europski se tim znanstvenika okrenuo objektu iz Sunčevog sustava: kometu 67P / Churyumov – Gerasimenko. Ideja je bila slijediti trag spojeva koji sadrže fosfor. Ako se zidovi šupljina urušavaju u zvijezde, posebno one manje masivne poput Sunca, fosforni monoksid se može smrznuti i ostati zarobljen u ledenim zrncima prašine oko nove zvijezde. Čak i prije nego što se zvijezda u potpunosti formira, ta zrnca prašine skupljaju se u kamenčiće, stijene i na kraju u komete koji prenose fosforni monoksid.

ROSINA, spektrometar za ionsku i neutralnu analizu orbitera Rosetta, dvije je godine prikupljao podatke iz 67P dok je sonda orbitirala oko kometa. Astronomi su pronašli tragove fosfora, ali nisu znali koja ih je molekula tamo donijela.

Kathrin Altwegg, glavna istraživačica projekta i autorica nove studije, shvatila je o čemu bi mogla biti riječ nakon što joj se obratio astronom koji je pomoću ALMA-e istraživao područja nastanka zvijezda. Ova saznanja pomažu astronomima da uspostave vezu između područja u kojima se stvaraju zvijezde, a s njima i fosforne molekule, preko kometa, sve do Zemlje.

'Kombinacija podataka koje su prikupile ALMA i ROSINA otkrila je svojevrsnu kemijsku nit tijekom čitavog procesa stvaranja zvijezda, u kojem fosfor-monoksid ima dominantnu ulogu', kaže Rivilla, istraživač talijanskog Nacionalnog instituta za astrofiziku.

'Fosfor je neophodan za život onakav kakav ga poznajemo', dodaje Altwegg. 'Kako su kometi najvjerojatnije donijeli veliku količinu organskih spojeva na Zemlju, fosfor-monoksid u kometu 67P može ojačati vezu između kometa i života na Zemlji.'