Sto milijuna godina star fosil potaknuo je znanstvenike na preispitivanje dosadašnjih teorija o tome kad i kako su se dinosauri preobrazili u ptice kakve danas poznajemo
U malom komadu žutog jantara sačuvana je minijaturna lubanja u kojoj je vidljiva očna šupljina, dio glave, dug kljun, pa čak i mali zubi.
Nalik je ptici, ali riječ je o Oculudentavis khaungraae, novootkrivenoj vrsti dinosaura, dosad najmanjoj za koju znamo.
SLIKE SVEMIRA
NASA je ugasila teleskop Spitzer: Pogledajte neke od njegovih najljepših fotografija
Sto milijuna godina star fosil potaknuo je znanstvenike na preispitivanje dosadašnjih teorija o tome kad i kako su se dinosauri preobrazili u ptice kakve danas poznajemo. Ta je transformacija jedna od najneobičnijih u povijesti živih bića jer su ogromni, dvonožni dinosauri, uglavnom mesožderi, postali male ptice koje lete.
Digitalni 3D model
Otkrića poput Archaeopteryxa i fosila iz Jehol Biote u Kini ponudila su naznake kako je taj proces mogao teći. No, arheološki nalazi iz prijelazne faze koja je počela prije oko 200 milijuna godina su rijetki. Stoga nemamo ni približno potpunu sliku evolucije ptica, kao ni eko-sustava Zemlje u tom razdoblju njene povijesti.
Istraživanje Oculudentavis khaungraae, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature, nude vrijedne nove informacije. Kako bi vidjeli pojedinosti lubanje bez razbijanja i oštećivanja uzorka jantara iz Myanmara znanstvenici su posegnuli za skeniranjem X-zrakama visoke razlučivosti.
Temeljem tako dobivenih snimki izradili su digitalni model s visokom razinom pojedinosti. Pojavila se slika bića čija anatomija uvelike podsjeća na ptičju. Ali, ova se vrsta razlikuje ne samo od ptica, već i od dinosaura koje poznajemo.
Veličine četiri centimetra od kljuna do repa, Oculudentavis bi danas bio među najmanjim pticama koje poznajemo, uz rame s kolibrićima. Moguće je kako je riječ o vrlo mladom primjerku, no stupanj i obrazac rasta kostiju te proporcionalna veličina oka upućuje na zaključak kako je riječ o odrasloj ptici.
Mali, ali predator
S lubanjom veličine 1,5 centimetara Oculudentavis pomiče donje granice veličine ptica. U glavu te veličine morali su stati funkcionalan mozak, oči i čeljust. Veličina je tim više iznenađujuća zbog toga što su u isto vrijeme Zemljom hodali ogromni dinosauri biljožderi kao što je Argentinosaurus.
Lubanja se čini izdržljivom. Kosti pokazuju neuobičajen obrazac stapanja, a nema ni infratemporalne fenestre, male rupe često prisutne ispred oka.
Znanstvenici pretpostavljaju kako je Oculudentavis imao konične oči malih zjenica, pogodne za kretanje po danu. Po obliku kostiju oko oka se razlikuje od ostalih dinosaura i sličnija je današnjim gušterima.
U gornjoj čeljusti su barem 23 mala zuba koji se protežu sve do ispod oka. Postavljeni su na način koji nije uobičajen za većinu drevnih ptica. Toliki broj zuba daje naslutiti kako je riječ o predatoru koji se hranio malim kukcima.
Zbog navedenih neobičnih karakteristika teško je svrstati Oculudentavis u postojeće kategorije. Zasad je smješten među najranije ptice, pri čemu je jedino Archaeopteryx stariji.
Ako je ta hipoteza točna, smanjivanje dinosaura možda je došlo do vrhunca daleko ranije nego što su paleontolozi dosad pretpostavljali, piše Eco Watch.
