Autori studije na čelu s Gillesom-Ericom Séralinijem, molekularnim biologom s University of Caen u Francuskoj, odbili su sami povući rad iako je to časopis zatražio od njih.

Izdavač Elsevier objavio je kako nije pronašao dokaze da je studija objavljena 2012. namjerno krivo predstavila rezultate, no priznaje da premaleni broj životinja koje su korištene, kao i njihov poseban soj, nisu mogli biti temelj za konačne zaključke koji su izvedeni. Poznata sklonost tumorima štakora vrste Sprague–Dawley 'ne može se isključiti kao uzrok povišene smrtnosti i incidencije obolijevanja zabilježene u tretiranoj skupini', stoji u priopćenju Elseviera.

Povlačenje rada nije iznenadilo znanstvenike, ono je bilo najavljeno, a uslijedilo je nedugo nakon što je Séralini u Bruxellesu održao konferenciju za novinare na kojoj je ustvrdio da je žrtva GM lobija. Naime, Séralini i njegovi kolege smatraju da je za zahtjev za povlačenje njihove studije najzaslužniji biolog Richard Goodman koji je ranije sedam godina radio za Monsanto.

Suautor studije, liječnik Joël Spiroux de Vendômois kaže da je povlačenje skandal i ističe da je njihov rad prošao kroz više revizija od bilo kojeg drugoga.

No Goodman ističe da uopće nije bio uključen u odlučivanje o povlačenju studije.

'Časopis Food and Chemical Toxicology me je pozvao u siječnju 2013. da postanem suurednik zbog moga velikog iskustva u ovom području te nakon što sam se žalio na Séralinijevu studiju. Dobivam mali honorar za tekstove o biotehnologiji na kojima radim samo povremeno. Međutim, ja nisam radio reviziju podataka u Séralinijevom istraživanju niti sam imao išta s odlukom da rad bude povučen ili zadržan u časopisu', rekao je Goodman.

O spornoj studiji već smo pisali na tportalu. Séralini je digao veliku medijsku uzbunu u rujnu 2102. kada je objavio svoje rezultate i fotografirao se s oboljelim štakorima. Oko rada se osobito lome koplja u Europi jer Séralini optužuje protivnike da žele otvoriti vrata regije GMO tehnologiji. No brojni biotehnolozi, ali i medicinari, toksikolozi i drugi stručnjaci slažu se da je istraživanje imalo ozbiljnih nedostataka, među kojima su posebno istaknuli ovih 10:

1) Uzorak za testiranje bio je malen – u svakoj testiranoj skupini bilo je samo 10 štakora.
2) Štakori su bili vrste Sprague-Dawley koja se često koristi u istraživanjima jer većina jedinki prirodno razvija tumore neovisno o prehrani, osobito u ovoj studiji koja je trajala dvije godine pa su štakori doživjeli svoju duboku starost.
3) U kontrolnoj skupini, koja nije uzimala dvojbenu hranu, bilo je samo 20 štakora, dakle, čak devet puta manje nego u svim testiranim skupinama, dok su uobičajeno kontrolne skupine dva do tri puta veće od testiranih.
4) Rezultati su bili besmisleni – koliko god je velik bio udio herbicida ili GMO kukuruza u prehrani štakora, razine raka i preuranjene smrti ostale su iste, dakle, nije bilo reakcija na doziranje.
5) Studija nije predstavila nikakve rezultate u kontrolnoj skupini.
6) Štakori vrste Sprague-Dawley znaju biti osjetljivi i na male neravnoteže u prehrani, a testirani primjerci dobivali su najmanje 11 posto GMO kukuruza, dakle nebalansiranu prehranu.
7) Neki stručnjaci ističu da je sam voditelj istraživanja Gilles-Eric Seralini priznao da su ga neizravno, preko fondova, financirale tvrtke Auchan i Carrefour koje u svojim trgovačkim lancima promiču i prodaju organsku hranu.
8) Seralini i njegov tim teško se mogu smatrati neutralnima jer su već godinama gorljivi protivnici biotehnoloških proizvoda, Seralini je autor knjige 'GMO hrana, prava rasprava' koja upozorava na štetnost GMO-a i zagovornik je njihove zabrane.
9) Autori studije nisu omogućili novinarima uvid u rezultate studije prije njezina objavljivanja kako bi potražili mišljenje neovisnih stručnjaka, što nije uobičajeno.
10) Neki također ističu da se već 20 godina milijarde životinja i milijuni ljudi u EU-u hrane proizvodima od GMO soje, međutim do sada nije bilo nikakvih prijava problema bilo iz redova farmera, liječnika ili veterinara.

Pobornici biotehnologije smatraju da su GM organizmi temelj nove poljoprivredne revolucije koja bi trebala osigurati hranu za sve veći broj stanovnika u sve težim klimatskim uvjetima i na ograničenim površinama, no ekološki aktivisti smatraju da ti proizvodi nisu dovoljno sigurni za ljude i okoliš. U kolovozu je jedna skupina aktivista na Filipinima uništila eksperimentalno polje zasađeno takozvanom zlatnom rižom, modificiranom tako da sadrži beta-karoten, koji je važan za stvaranje vitamina A, čiji nedostatak doprinosi preuranjenoj smrti milijuna djece svake godine.