Priča koju ćemo danas podijeliti s vama počela je tako što je Goran Kukolj uporno pokušavao uvjeriti braću Franu i Marina Šarića da mu se pridruže u novom projektu koji bi ponudio rješenje za jedan od najtežih i najzahtjevnijih problema ne samo u računarskoj znanosti, već i u distribuciji, špediciji i logistici općenito.

Na prvi pogled, riječ je o banalnoj stvari: kako svim radnicima reći kojim redom će obići mušterije po gradu da budu što prije gotovi.

Rješavanjem tog problema dosad su se bavile tvrtke stare desetljećima, sa stotinama ili tisućama zaposlenih.

A Marin i Frane su u trenutku u kojem ih je Goran pokušavao pridobiti upravo bili započeli iznimno izazovan i unosan konzalting za tvrtku Yelp u Silicijskoj dolini.

No Goran je uporno nastavio s prezentacijama, prototipovima i malo-pomalo uvlačio Franu i Marina u projekt koji će koju godinu kasnije privući ulaganje vrijedno više milijuna američkih dolara.

Prijatelji od školskih dana

Goran i Frane prijatelji su iz školskih klupa zagrebačkog MIOC-a još od kasnih 90-ih godina prošlog stoljeća. Prijateljstvo su kasnije nastavili na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Braća Frane i Marin su od ranih razreda osnovne škole pobjeđivali na državnim natjecanjima iz informatike kao potpuno samouki programeri.

Goran je u MIOC-u učio osnove programiranja i bacao se na projekte izrade web stranica.

I na natjecanjima i u MIOC-u i na fakultetu bili su okruženi ekipom koja je iznimno uspješna u IT sektoru kao programeri, menadžeri ili poduzetnici.

Činilo se da ih čekaju uspješne karijere u velikim inozemnim tehnološkim tvrtkama. Goran je došao u IBM kao projektni menadžer i proveo nekoliko godina na izazovnim projektima za najveće klijente te tvrtke u Hrvatskoj.

Ipak, programiranje je bila strast kojom se bavio nakon posla pa se odvažio s prijateljem pokrenuti startup za praćenje vozila Smartivo te je sam implementirao ogroman dio rješenja.

Naš sugovornik Marin još je od osnovne škole znao da želi u Silicijsku dolinu.

Sa 16 godina otišao je u SAD kao stipendist škole Cranbrook, a pet godina kasnije (2003. godine) započeo je karijeru u Googleu kao jedan od najmlađih inženjera u toj tvrtki.

Rad na projektu Google Knjige

Već je tada Google imao stotine zaposlenih i ubrzano rastao. No za razliku od današnjeg diva s više od sto tisuća zaposlenih na globalnoj razini, bio je manji od Jamnice danas i neslužbeno je vrijedio otprilike koliko i Infobip.

Marin je bio suosnivač i tehnički voditelj projekta Google Knjige, u sklopu kojeg je skenirano više od 40 milijuna knjiga u knjižnicama diljem svijeta.

Koautor je nekih od ključnih Googleovih patenata, a razvijao je sve od strojeva za skeniranje do algoritama za pretraživanje knjiga.

'Imao sam sreću zato što su osnivači Googlea Larry Page i Sergey Brin bili zagrijani za skeniranje biblioteka i što su me uvrstili u projekt za koji se vjerovalo da nema šanse da zaživi.

Gdje uopće početi, kako skenirati sve što je praktički ikada napisano, kako to napraviti u nemoguće kratkom vremenu? Bilo je normalno da radimo svi do jutra, i po 100 sati tjedno, a oko 3-4 ujutro nerijetko bi navratili ili Sergey ili Larry i ispitivali dokle smo dogurali te što nam još treba da cijela stvar proradi', prisjetio se za tportal tih vremena Marin.

Sa svojim novim projektom OptimoRoute pokušavaju u što većoj mjeri zadržati čaroliju tih ranih dana.

'Što više neformalnih interakcija, otvorenosti, privlačenja pametnih ljudi, suludo ambicioznih planova, rušenja rigidnih formalizama, nepriznavanje statusa quo, polustabilan cirkus i kaos iz kojega nastaje tako priželjkivana disrupcija', naveo je Marin.

Loša rješenja ponudila su priliku

Frane se u međuvremenu okitio medaljama s međunarodnih olimpijada. Na FER-u je ostao raditi doktorat iz strojnog učenja i kao asistent.

S Marinom je osnovao konzultantski Ured za napredno računarstvo i počeli su iz Zagreba raditi za Yelp, američki servis za pretraživanje uslužnih djelatnosti.

Uporni Goran s početka ove priče u razgovoru s klijentima svog startupa Smartivo uočio je velik raskorak između potreba tvrtki i dostupnih rješenja za optimizaciju ruta za mobilne radnike.

'Postojeći zastarjeli sustavi za raspoređivanje nemaju uvid u osnovne stvari i ne nude rješenja. Neki programi su izbacivali tako loše rute da već na prvi pogled možete ručno presložiti raspored i dobiti bolje vožnje.

Ako ih loše navodite, vozit će se od Sesveta do Španskog po najvećoj gužvi, a mogli su za to vrijeme obaviti pet dostava puno bliže. Ako se prevozi teret, postojeći sustavi nemaju dobar koncept kapaciteta.

U tome smo vidjeli priliku. Razvijamo OptimoRoute kako bi konstantno mogao i najkompliciranije odluke donijeti automatski, uzevši u obzir sve, od satnice vozača, cijene goriva, rasporeda godišnjih, dostupnosti klijenata, prioriteta', opisao je Marin.

Godina dana na minimalcu i ušteđevinama

Kako bi projekt zaživio, trojac suosnivača radio je na minimalnoj plaći dulje od godine dana. Dok nije stigla investicija iz Silicijske doline, trošili su vlastite ušteđevine. Uz razvoj softvera, radili su prodaju, marketing, tehničku podršku, pisali upute, crtali ilustracije na web stranicama...

Cilj im je bio što prije izbaciti prototip koji će uključivati naplatu usluge kreditnom karticom. Od trenutka u kojem su se bacili na posao do prvih kupaca prošlo je manje od godinu dana.

Prvi klijenti javili su im se nakon što bi pronašli njihovu web stranicu i isprobali što se nudi.

Marin naglašava kako je OptimoRoute rastao ponajprije zbog zanimanja velikog broja malih tvrtki - pivovara, pekara, barova, restorana, farmi... - koje su zbog pandemije trebale hitno riješiti logistiku potrebnu kako bi se prilagodile poslovanju u karanteni.

Sustav OptimoRoute nekima od njih omogućio je prijelaz na automatsko planiranje rasporeda vožnji u 24 sata, ustvrdio je Marin.

Vozači dobivaju rasporede izravno na mobilne uređaje, a kupci ih na svojim mobitelima mogu pratiti i vidjeti sve relevantne informacije. 'Naša tehnologija u nekoliko sekundi maksimalno efikasno rasporedi radnu snagu tako da se u radnom danu minimalno čeka i vozi, a pritom odradi što više dostava', dodao je.

Stalan rad na poboljšanjima

Važnu ulogu igralo je to što su slušali na što ih korisnici upozoravaju i nastojali to poboljšati. 'Ljudi ipak na kraju glasaju novčanikom. Ako te svi hvale, ali nitko ne kupuje, imaš problem. Kad počneš razvijaš ono što misliš da je važno i korisno, a ljudi s terena se jave i kažu ti kakve stvarne probleme imaju prilikom raspoređivanja, dobiješ neprocjenjive informacije o tome što je važno unaprijediti.

Prikupili smo oko sto stranica opisa stvari koje bi mogle biti bolje, tko ih je tražio i kada i koliko bi plaćali naš softver kad bi mogao riješiti njihov problem. Sada imamo tisuće mušterija koje su nepresušan izvor stvarnih informacija i ideja.

Svaki tjedan idu barem dvije-tri nadogradnje sistema. Obično nisu velike, ali tim tempom se dođe do jako velikih poboljšanja u kratkom roku. A tvrtke to cijene', ustvrdio je Marin.

Investicijom do udvostručenja prihoda

S vremenom su počeli stizati i veći korisnici. 'Od početka je u projekt uključen Vladimir de Franceschi, iskusan odvjetnik istarskih korijena s trajnom adresom u Silicijskoj dolini. Njegova pomoć u ovakvim pregovorima bila je neprocjenjiva', naglasio je Marin.

Osim što su donijeli povećanje prihoda, zbog većih klijenata na OptimoRoute su pozornost počeli obraćati jači investitori poput fonda Prelude Ventures, koji je uložio 6,5 milijuna američkih dolara u njih.

Fondovi u Silicijskoj dolini za investiciju Serije A, kakvu je dobio OptimoRoute, traže jak osnivački tim, tehnologiju koja je godinama ispred konkurencije te eksplozivan godišnji rast prihoda i korisnika. Investiraju gotovo isključivo u tvrtke u okolici San Francisca, ponešto u New Yorku i Bostonu, vrlo rijetko drugdje.

'Prelude Ventures prepoznao nas je kao tvrtku koja će imati ogroman utjecaj na globalno tržište, a koje, procjenjuje se, godišnje okrene 45 milijardi američkih dolara. Između ostalog, na investiciju su se odlučili jer OptimoRoute može pomoći drugim tvrtkama da bolje posluju, više zarade, a istovremeno znatno manje zagađuju okoliš', rekao je Marin.

Dobar dio početnih troškova, istaknuo je, već sad pokrivaju milijunski prihodi koje ostvaruje OptimoRoute. I dalje puno ulažu u marketing i prodaju, no to im se brzo vraća kroz nove klijente i prihode.

Traže se novi zaposlenici

Investiciju prvenstveno ulažu u širenje prodaje i jačanje tima inženjerima, marketingašima i stručnjacima za prodaju. OptimoRoute trenutno zapošljava tridesetak djelatnika koji opslužuju više od dvije tisuće korisnika, ali nastavljaju zapošljavati gotovo svaki mjesec kako bi ostvarili zacrtani cilj udvostručavanja prihoda na godišnjoj razini.

Od početka su tražili kandidate koji mogu riješiti složene algoritamske probleme, koji dobro programiraju u nekom od programskih jezika i spremni su iznimno brzo ovladavati novim znanjima.

'Kao deep tech startup, netipični smo po tome što smo oduševili investitore tehnologijom koju smo sami razvili iz nule i koja je godinama ispred akademske zajednice i industrije. To je naše najveće blago i u to investiramo', napomenuo je Marin.

Namjeravaju zaposliti još tridesetak ljudi. Posao će dobiti, naglasio je Marin, samo oni koji ih uvjere u svoje vrhunske sposobnosti i motiviranost.

'Zadaci s kojima se susrećemo ponekad su slični onima na natjecanjima iz informatike, i po tome smo rijetki. Inovacije radimo u mobilnim aplikacijama, distribuiranim sustavima, računalnoj grafici, a ne samo u algoritmima. Našem timu smo u razmjerno kratko vrijeme u prilici pružiti ono što u velikim korporacijama ili agencijama ne bi stekli ni u sedam, osam godina.

U rijetkoj smo prilici ponuditi im da rade na nekim od najizazovnijih problema u informatici, u pravom visokotehnološkom startupu s pedigreom Silicijske doline, koji koriste tisuće tvrtki. A sve to u Hrvatskoj, koja ima odlične uvjete za život, i za švedsku plaću', poručio je na kraju Marin.