Kako javljaju svjetske agencije, tijekom prosvjeda budući studenti su blokirali pristup prostorijama predviđenim za polaganje prijemnih ispita te su pritom palili testove.

Zbog nemira na fakultetima, čileanske vlasti su odgodile ispite u 64 od više od 700 centara širom zemlje zbog sigurnosti studenata, osoblja i ispitnih materijala.

Agencije dodaju da su prijemni ispiti već dvaput odgađani od studenog kada su u Čile izbili socijalni nemiri u kojima je poginulo 27 osoba, a tisuće su ozlijeđene i uhićene.

Studentske sindikalne organizacije su prošlog tjedna pozvale na bojkot ispita tvrdeći da sustav prijema na fakultete favorizira one koji su pohađali bolje škole u boljim okruženjima i koji imaju bolje mogućnosti pripremiti se za prijemni ispit.

Prosvjedi čileanskih studenata zbog neravnopravnog obrazovnog sustava koji je u velikoj mjeri privatiziran traju već nekoliko godina. Iako je prosvjednicima obećana reforma koja bi uključila besplatno visoko obrazovanje, poboljšanje kvalitete i širu dostupnost obrazovanja, obećanja vlade u Santiagu još uvijek nisu ispoštovana.

Masovni prosvjedi u Čileu započeli su 18. listopada, a okidač za nemire bilo je povećanje cijene karata za podzemnu željeznicu. Prosvjedi su se nakon Santiaga ubrzo prelili i na druge gradove.

U pokušaju smirivanja prosvjeda, čileanski predsjednik Sebastian Pinera u javnom obraćanju putem televizije uputio je ispriku zbog neuspjeha svoje vlade da odgovori na dugogodišnje frustracije svojih sunarodnjaka. Isprika, međutim, nije ugušila nezadovoljstvo te se bunt pretvorio u najnasilnije nemire od kraja dikatature Augusta Pinocheta 1990. godine.