Svakom građaninu RH dobro će doći informacija da u slučaju administrativne nepravilnosti, nepravednosti, diskriminacije, zloupotrebe vlasti, šutnje administracije, uskraćivanja informacija ili nepotrebnog odgađanja od tijela Europske unije, i Hrvatskoj, kao budućoj članici EU-a na raspolaganju stoji Europski pučki pravobranitelj. Kako doznajemo od izvora bliskog toj instituciji, u posljednje dvije godine zaprimljeno je 11 pritužbi iz Hrvatske gdje su se građani žalili zbog hrvatske administracije, povrata imovine, ali i švedske imigracijske politike
Europski pučki pravobranitelj, kao potpuno samostalno i nepristrano tijelo, istražuje pritužbe protiv lošeg rada administracije u institucijama i tijelima Europske unije. Većinom obavlja istragu na temelju pritužbi, ali također
može pokrenuti istragu i na vlastitu inicijativu. Premda se ne mora nužno raditi o ilegalnim poslovima, sve su to slučajevi neučinkovitog rada ili neizvršavanja poslova. Lošom administracijom smatra se slučaj u kojem jedna institucija ne djeluje u skladu sa zakonom, ne poštuje načela dobre administracije ili krši ljudska prava.
U europskom smislu gledano, radi se o maloj instituciji u kojoj radi 65 ljudi. Ovo tijelo djeluje kao alternativa sudstvu; svaki građanin EU, trgovačka društva, NGO-i i druga tijela s registriranim sjedištem u EU mogu podnijeti pritužbu pučkom pravobranitelju, bilo poštom, telefaksom ili elektronskom poštom, što znači da troškova praktički i nema, za razliku od slučaja obraćanja sudu. Fundamentalno pravo svakog pojedinca u EU jest da se može obratiti ovoj instituciji. Na raspolaganju im stoje pravnici, od kojih svaki tečno govori tri ili četiri jezika, čime su pokrivena ukupno 23 jezika.
Od izvora bliskog uredu Europskog pučkog pravobranitelja doznajemo kako najviše pritužbi ima iz Njemačke, a potom iz Španjolske i zatim iz Belgije. U posljednje dvije godine došlo je i 11 pritužbi iz Hrvatske gdje su se građani žalili zbog hrvatske administracije, povrata imovine, ali i - švedske imigracijske politike! Kad Hrvatska postane članica EU, potencijal će svakako rasti. No budući da se u svim slučajevima radilo o pritužbama protiv nacionalnih tijela, tu pučki pravobranitelj nije mogao obavljati uslugu, osim u jednom slučaju vezanom za povrat imovine, gdje je upit bio upućen delegaciji EU u Zagrebu, koja je bila dužna odgovoriti, što nije učinila. Izvor je dodao i kako se najviše pritužbi odnosi na Europsku komisiju; čak 65 posto prošle godine.
Ova institucija ima 300-tinjak istraga godišnje, a rezultati su vrlo dobri. Važnu ulogu imaju mediji koji su snažan saveznik pučkom pravobranitelju. Čak trećina slučajeva povezana je s transparentnošću.
Kako naglašava izvor blizak europskom pučkom pravobranitelju, problem je to što javnost nije dovoljno informirana, ne zna komu se, u kojem slučaju i kako obratiti; što učiniti i kako uopće doći do željene informacije.
