Kako prenosi RTS, Nikolić je novinarima izjavio da je indiferentan prema presudi Šešelju i prema njemu osobno.

"Nisam razmišljao šta bi se moglo dogoditi, ali mjera za Srbina je da li ga je Haški sud oslobodio ili osudio", rekao je Nikolić novinarima u Beogradu.

Srbijanski premijer Aleksandar Vučić najavio je da će se o presudama Radovanu Karadžiću i Vojislavu Šešelju očitovati u petak, objavili su mediji u Beogradu.

Različite ocjene na političkoj sceni Srbije nakon presude Šešelju

Predsjednik Liberalno demokratske partije Jovanović ocijenio je da “oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju ne može abolirati politiku zločina i svega drugog što je ratna politika devedesetih uradila u vlastitom društvu i cijeloj regiji”.

"Nesposobnost tužiteljstva da dokaže očigledno nikada neće biti razlog da se odustane od svog sustava vrijednosti i posebno ne da promijenimo stajalište o Šešelju, koji će zauvijek ostati jedna od najbizarnijih ličnosti ultradesničarskog političkog taloga", navode se riječi Jovanovića u priopćenju LDP-a.

"Sijanje nacionalne mržnje i mržnje prema svakom tko drugačije misli, ugrožavanje osnovnih ljudskih prava, prijetnje novinarima i gušenje slobode medija, nesposobnost da se shvati vrijeme u kojem živimo i svijet koji nas okružuje, predstavljaju najizraženije tekovine ove politike i danas se Srbija s njihovim povampirenjem suočava više nego ikad od pada Miloševićeve vlasti", napomenuo je Jovanović, čija stranka trenutno nije zastupljena u srbijanskom parlamentu.

U priopćenju se ističe da je Šešelj tijekom cijele svoje političke karijere, od sijanja mržnje i straha devedesetih, kada je bio "pajac Miloševićeve zločinačke politike", do današnjeg pokušaja da vrati na političku scenu zastupao ideje koje Srbiju nepogrešivo vode u propast, od uvezanosti s organizatorima atentata na Zorana Đinđića do današnjeg divljanja po srpskoj političkoj sceni te "bio i ostao paradigma politike koje se stidi svaki razuman i pristojan čovjek u Srbiji”.

Desničarska koalicija pokreta “Dveri” i Demokratske stranke Srbije priopćile su pak da oslobađajuća presuda Šešelju “ne smije zamagliti činjenicu da je Haški tribunal politički i antisrpski sud” te da je "od samog početka bilo jasno da je optužnica protiv njega politička, a ne pravna".

"Haški tribunal je u ovom slučaju verbalni delikt pokušao prevesti u optužnicu za pravno sumnjivo djelo 'udruženog zločinačkog pothvata' i druge optužbe kojih je Šešelj danas oslobođen", smatraju “Dveri” i DSS.

Srbijanski politički analitičar Đorđe Vukadinović ocjenjuje da je oslobađajuća presuda lideru SRS-a neočekivana, naročito ako se imaju u vidu praksa i dosadašnja iskustva s Haškim tribunalom.

U izjavi agenciji Beta Vukadinović je konstatirao da “oslobađajuća presuda nema veze sa samim sudom i 'raznim teorijama o zavjeri' koje će se ispredati u Srbiji i u okruženju, već isključivo sa samim procesom Šešelju i sucem Jeanom Claudeom Antonettijem, za kojeg je ocijenio da je od samog početka tog suđenja djelovao kao "neobična pojava u haškom sudskom okruženju". Vukadinović je zaključio da je suđenje Šešelju bilo problematično od samog početka, da je optužnica bila "loše sklepana", a da je obrana i Šešelja i njegovih savjetnika bila odlična, uz "najblaže rečeno objektivno ili blagonaklono stajalište" suca Antonettija.

Oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju ostavit će značajne posljedice na unutarnju političku scenu u Srbiji i na odnose u regiji, a može se očekivati da će rejting radikala skočiti, ocijenio je politički analitičar Dejan Vuk Stanković. On kaže kako "presuda djeluje neočekivano, ukoliko se uzme u obzir tretman svih Srba koji su optuženi pred Haškim tribunalom", a istodobno je velika šansa za radikale da sa sadašnjih loših političkih pozicija poboljšaju svoj izborni rezultat.

Komentirajući mogući utjecaj presude na odnose u regiji, Stanković kaže kako je "očigledno razočaranje i u Bosni i u Hrvatskoj" i naglašava da oslobađajuća presuda "mijenja sliku u odnosu na rat na prostoru bivše Jugoslavije". "Ne postoji nijedan srpski dužnosnik niti politički lider koji je na bilo koji način osuđen zbog ratnih razaranja u Bosni i Hrvatskoj, tako da se sve to polako svodi na razinu jednog unutarnjeg građanskog rata između naroda i građana koji su živjeli na tom teritoriju, a koji pripadaju različitim etničkim skupinama i nacionalnostima", rekao je Stanković.

Spominjući Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja u kontekstu haških optužbi i ishoda suđenja, Stanković kaže kako su to dvojica vođa koji su u očima Hrvata i Bošnjaka "bili smatrani odgovornim za sve što se tamo dogodilo", ali "nisu dobili osudu Haškog tribunala" jer je Milošević nije dočekao, a Šešelj nije proglašen krivim. "To u velikoj mjeri relativizira, ako ne i u potpunosti neutralizira, njihove optužbe da je Srbija glavni politički krivac za ratne događaje tijekom 90-ih", prokomentirao je ovaj politički analitičar.

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju oslobodilo je u četvrtak vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja po svim točkama optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH.