Začudo, pod najvećim udarom WLTP-a našli su se automobili koji bi, nakon električnih vozila, najmanje trebali zagađivati okoliš - plug-in hibridi.

Ova vozila koriste simbiozu motora s unutarnjim izgaranjem i elektromotora, te bateriju manjeg kapaciteta koja se može puniti iz vanjskog izvora, kako bi prevalili određenu udaljenost, najčešće do 50 km, isključivo na električnu energiju. Sva vozila bila su deklarirana na emisiju nižu od 50 grama CO2 po standardu NEDC, no WLTP je pokazao da u realnim uvjetima to baš i nije tako.

Budući da bi u mnogim europskim zemljama, zbog nove procedure, ovi plug-in hibridi izgubili poticaje i porezne olakšice za plug-in hibridne automobile, većina proizvođača odlučila ih je prestati proizvoditi. Tako je 9 od 10 najpopularnijih modela povučeno s tržišta, ili im je deklarirana emisija CO2 povišena s prvotnih 50 grama CO2 po kilometru.

Interesantno je primijetiti da je neposredno prije uvođenja WLTP-a, 1. rujna, došlo do snažnog rasta prodaje plug-in hibrida, pa je tako prodaja u prvih osam mjeseci ove godine iznosila čak 125.000 automobila - 48 posto više nego u 2017.

Analitičari JATO Dynamicsa vjeruju kako će se prodaja plug-in hibrida survati u nadolazećem razdoblju, no to ne znači da je to njihov kraj. Štoviše, novi propisi trebali bi plug-in hibride učiniti boljim vozilima. Dosad je njihova najveća prednost bila u poticajima i olakšicama, no iduće godine mogli bismo vidjeti najezdu modela koji mogu prevaliti i veće udaljenosti s jednim punjenjem, te pri većim brzinama.

Mercedes je tako najavio novi GLE plug-in s dometom od 100 km isključivo na elektro-pogon. Nijemci zasad nisu otkrili hoće li plug-in hibridni sustav koristi benzinski ili dizelski motor.