Kako stvari sada stoje, čini se da je odlučeno! Naime, jučer je je Europski parlament u Strasbourgu nakon zahtjevnih pregovora, rekao 'ne' motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035., iako je odobrio poseban amandman za male proizvođače. Europski je parlament izrazio mišljenje o novim pravilima o emisiji štetnih plinova iz vozila s 339 glasova za, 249 protiv i 24 suzdržana.

Odbačen je amandman kojim je predloženo smanjenje cilja smanjenja CO2 sa 100 posto na 90 posto, koji bi da je prošao, ostavio još uvijek malu mogućnost nastavka proizvodnje motora s unuatrnjim izgaranjem i nakon 2035. Ipak, odobren je zahtjev talijanskog zastupnika Massimiliana Salinija koji štiti manje proizvođače, poput onih iz 'zemlje motora' Emilie-Romagne o kojoj smo neki dan pisali, od ažuriranja ograničenja emisije CO2 do 2036. (-15 posto do 2025. i -55 posto do 2030. u odnosu na 2021.).

Do jeseni će biti sve poznato

Zaustavljanje proizvodnje automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem dio je paketa klimatskih reformi 'Fit for 55', koji je izvršna vlast EU predstavila prošlog srpnja s ciljem smanjenja ukupnih emisija CO2 europskog gospodarstva za 55 posto – u usporedbi s 1990. – do 2030., kako bi se ostvario cilj potpune klimatske neutralnosti za 2050., kako je predviđeno Europskim zelenim dogovorom.

Nakon jučerašnjeg sastanka u Europskom parlamentu, sljedeće odlučivanje u kalendaru je Vijeće EU-a za okoliš, koje će se održati 28. lipnja. Treba reći da konačna sudbina automobila u Europi stoga još uvijek nije odlučena, ali jučerašnja odluka će sigurno imati ogroman utjecaj na nastavak pregovora, a sve bi trebalo biti poznato do jeseni.

Europski zeleni plan

U ovom planu iz srpnja 2021. stoji kako će biti potrebno uvesti više mjera kako bi se dopunilo trgovanje emisijama s obzirom na njihov stalan porast u cestovnom prometu. Strože norme za emisije CO2 iz automobila i kombija, kojima će se u odnosu na razine iz 2021. zahtijevati smanjenje emisija iz novih automobila za 55 posto od 2030., odnosno 100 posto od 2035., ubrzat će prelazak na mobilnost s nultom stopom emisija.

Drugim riječima, svi novi automobili registrirani od 2035. nadalje bit će automobili s nultim emisijama. Kako bi se vozači u cijeloj Europi mogli pouzdati u mrežu za punjenje vozila, revidiranom uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva zahtijevat će se od država članica da povećaju kapacitete za punjenje u skladu s prodajom automobila s nultim emisijama te da postave dovoljno stanica za punjenje i opskrbu na glavnim prometnim pravcima: stanice za punjenje električnom energijom svakih 60 km, a stanice za opskrbu vodikom svakih 150 km.

Udio sektora prometa u ukupnoj emisiji CO2

Zanimljiv je dokument koji je objavio Europski parlament još u ožujku 2019., a koji je ažuriran prije tri dana.

Jeste li se ikada zapitali koju količinu emisija CO2 proizvode automobili? Jesu li električna vozila zaista ekološki prihvatljivija alternativa? Saznajte više o tome u ovim infografikama.

Sektor prometa bio je odgovoran za otprilike četvrtinu ukupnih emisija CO2 u EU-u, od čega 71,7 posto odlazi na cestovni promet, prema izvješću Europske agencije za okoliš. Jedan od ciljeva koje Europska unija poduzima kako bi ostvarila smanjenje emisija ugljičnih plinova je smanjenje emisija iz prometa za 90 posto do 2050. u usporedbi s razinama emisija iz 1990.

Priložena infografika pokazuje kako su različiti sektori u EU-u (osim domaćeg prijevoza) smanjili svoje emisije stakleničkih plinova između 1990. i 2019. godine.

Emisije CO2 u porastu

Promet je jedini sektor u kojem su emisije stakleničkih plinova porasle u posljednja tri desetljeća, a porasle su za 33,5 posto između 1990. i 2019. godine. Postizanje ovog cilja neće biti lako s obzirom da se stopa smanjenja emisija usporila. Trenutne projekcije navode smanjenje emisija iz prometa do 2050. na samo 22 posto, što je daleko iza trenutnih ambicija.

Sljedeće infografika prikazuje emisije prometa u EU-u, odnosno analizu emisija stakleničkih plinova prema načinu prijevoza.

Automobili kao glavni zagađivači

Cestovni promet čini oko petinu emisija stakleničkih plinova u EU-u. Emisije CO2 iz putničkog prijevoza značajno se razlikuju ovisno o načinu prijevoza. Osobni automobili glavni su zagađivači i čine 60,7 posto ukupnih emisija CO2 iz cestovnog prometa u Europi.

S prosječnom stopom popunjenosti od 1,76 ljudi po automobilu u Europi u 2018., dijeljenje automobila ili prelazak na javni prijevoz, vožnja biciklom i pješačenje, mogli bi pomoći u smanjenju emisija.

Jesu li električni automobili ekološki prihvatljiviji?

Postoje dva načina za smanjenje emisija CO2 kod automobila: učinkovitijim vozilima ili promjenom potrošenog goriva. U 2019. godini, većina automobila u Europi koristila je dizel (66,70 posto), te benzin (24,55 posto); međutim, električni automobili dobivaju na snazi, čineći 11 posto svih novih registriranih osobnih vozila 2020. godine.

Prodaja električnih vozila (električna vozila na baterije i hibridna električna vozila) porasla je od 2017. i utrostručila se 2020. kada su se počeli primjenjivati trenutni ciljevi CO2. Električna kombi vozila činila su 2,3 posto tržišnog udjela u novoregistriranim kombijima u 2020. godini.

U obzir se moraju uzeti ne samo emisije CO2 tijekom vožnje automobila, već i emisije uzrokovane njegovom proizvodnjom i odlaganjem.

Proizvodnja i odlaganje električnog vozila manje je ekološki prihvatljivo od automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem, a razina emisija iz električnih vozila varira ovisno o tome kako se proizvodi električna energija.

Ipak, uzimajući u obzir prosječnu miješanju energiju u Europi, električni automobili već dokazuju da su čišći od vozila koja koriste benzin. Kako će se u budućnosti povećavati udio električne energije iz obnovljivih izvora, električni će automobili postati još manje štetni za okoliš.

Sljedeća infografika koja pokazuje da su novi osobni automobili smanjili emisiju CO2 između 2010. i 2019. godine.

Ostale mjere i ciljevi EU-a

U srpnju 2021. Europska komisija predložila je smanjenje ograničenja emisija iz automobila i kombija za daljnjih 15 posto od 2025. godine; slijedi smanjenje od 55 posto za automobile i 50 posto za kombi vozila do 2030. i postizanje nulte emisije do 2035. Parlamentarni odbor za okoliš podržao je cilj iz 2035. u svibnju. Parlament će svoje pregovaračko stajalište usvojiti na plenarnoj sjednici u lipnju, nakon čega će krenuti u pregovore sa državama EU-a.

Kako bi smanjio emisije iz cestovnog prometa, EU namjerava nadopuniti predložene ciljeve CO2 za automobile i kombije sa:

• novi sustav trgovanja emisijama (ETS) za cestovni promet i zgrade
• povećan udio obnovljivih transportnih goriva
• ukidanje poreznih olakšica za fosilna goriva
• reviziju zakona o infrastrukturi za alternativna goriva radi proširenja kapaciteta

Osim postavljanja ciljeva za emisije automobila, zastupnici Europskog parlamenta razmatraju i druge mjere u sektoru prometa, posebno za zrakoplove i brodove: uključujući pomorski promet u shemu trgovanja emisijama; revidiranje sheme za zrakoplovstvo; te predlaganje održivijih goriva za zrakoplovstvo i brodove.