Pojedini vozači vjeruju da su zimske gume nužne samo u situacijama kada su prometnice zametene snijegom. Rezoniraju da će uštedjeti nekoliko tisuća kuna tako što tih rijetkih dana neće voziti ili će pričekati da zimska služba odradi posao, no pritom zanemaruju osnove fizike i kemije.

Pojednostavljeno - zimske gume fizički su mnogo mekše. Kad temperatura zraka padne ispod sedam stupnjeva Celzija, komponenta ljetnih guma će se oplastičiti. Takve gume više neće nuditi isti zaustavni put kao u toplijim temperaturnim uvjetima, već će on biti znatno duži. Razlika se ne mjeri u centimetrima, već metrima. Ljetne gume zimi ne pate samo u pravocrtnom ubrzavanju i usporavanju, one također ne nude jednako prianjanje u zavoju, a nesposobne su i izbaciti dovoljne količine snijega pa je lako ostati zaglavljen i u sloju od svega nekoliko centimetara bijelih pahulja.

Razlike u voznim osobinama su tolike da je pri niskim temperaturama i na snijegu čak i najlošija zimska guma superiorna najboljoj ljetnoj. Drugim riječima - ne trebate potrošiti bogatstvo na set pneumatika. Dovoljno je kupiti i one najpristupačnije u dimenzijama koje preporučuje proizvođač vašeg automobila.

Zimske gume od ljetnih se razlikuju po mehaničkoj i kemijskoj prijemljivosti. Dubina i oblik ‘šare’ brinu se za to da vaš automobil ima mogućnost raščistiti što veću količinu snijega i vode pod kotačima.

Čavlerice su odavno zabranjene na asfaltiranim prometnicama, no to nije spriječilo proizvođače da razvijaju tehnologiju koja djeluje na isti način. Pojedine kompanije gumenoj komponenti dodaju prah od orahove ljuske i druge slične sirovine. Ove čestice na mikroskopskoj razini prianjaju za led i skliske površine te se svakim trošenjem slojeva gume oslobađaju nove razine sitnih komada. Prosječna čavlerica u svakom trenutku dodiruje podlogu s desetak čavala, dok guma s ovom tehnologijom isto čini s milijunima prijemljivih čestica. Tu su i mikroćelije čija je dužnost ukloniti vodu s površine leda kako bi osigurale bolji kontakt između gume i podloge.

Naposljetku, ne treba zaboraviti ni kemijsku prednost zimskih guma pri niskim temperaturama koja nastaje molekularnom adhezijom. Zimskim gumama se tako u većoj mjeri dodaje silicij zbog afiniteta prema molekulama vode. Na atomskoj razini ovakva mješavina osigurava bolje prianjanje te više trakcije između gume i vlažne podloge.

Kad svemu nabrojanom pridodamo činjenicu da prosječne zimske gume, zbog sporadične upotrebe, traju i po četiri godine te da je njihova nabavka jeftinija od čak i manjeg popravka karoserije nastale 'naslanjanjem' na susjedni automobil jer se niste uspjeli zaustaviti na vrijeme, doista nije potrebno dodatno argumentirati preporuku da ih ove sezone nabavite i montirate na vozilo.