Silicon Valley Bank (SVB) i Credit Suisse (CS) nisu baš usporedivi. Švicarska banka je, prema prošlogodišnjim podacima, barem dva i pol puta veća od SVB-a, koji je imao oko 160 milijardi američkih dolara imovine te oko 8000 zaposlenih. CS zapošljava više od 50.000 ljudi diljem svijeta.

CS je isto tako daleko više involviran u kreditiranje i upravljanje imovinom diljem svijeta, posebice u Europi, dok je SVB većinu novca plasirao na američko tržište i u tehnološki sektor. Dok se bankrot SVB-a odigrao preko noći i posljedica je podizanja ključnih kamatnih stopa u SAD-u te pogrešnih ulaganja u obveznice, u CS-u se 'kuha' od sredine 2021., kad ga je potreslo nekoliko skandala.

Prvo se otkrilo da su uložili čak 10 milijardi dolara u vrijednosne papire Greensill Capitala, koji je bankrotirao, zbog čega su klijenti CS-a izgubili tri milijarde dolara. Samo mjesec kasnije otkrilo se da je banka uložila i u također posrnuli Archegos Capital, zbog čega su izgubili još 4,7 milijardi dolara.

Početkom veljače 2022. CS je osuđen u Švicarskoj zbog povezanosti s bugarskim narkokartelom, za koji su prali novac. Kazna je bila blaga - uplata 15 milijuna franaka u švicarski državni proračun.

Istog mjeseca u javnost cure podaci o 30.000 klijenata banke koji su na računima imali više od sto milijardi franaka. U šarolikom društvu bilo je trgovaca ljudima i drogom.

Krajem veljače počinje rat u Ukrajini, Švicarska uvodi sankcije Rusiji, a bankari CS-a navodno uništavaju dokumente koji dokazuju kreditiranje i povezanost s ruskim oligarsima. Sve to rezultira još jednom istragom. U spomenutom periodu, zbog svih skandala i velike reputacijske štete, dionica banke pada s 13 na današnjih jedva dva franka ili 83 posto!

Ali tu problemima nije kraj. Nakon što su klijenti na prijelazu godine povukli stotinjak milijardi dolara vrijedne depozite banka je objavila da kreće u restrukturiranje, prodaju imovine i privlačenje svježeg kapitala da bi opet stala na noge. Novi šok dogodio se danas, kada su objavili da su u financijskim izvještajima (koje su u SAD-u zakasnili predati) pronašli velike 'materijalne nedostatke' u 2021. i 2022. godini.

Ti 'materijalni nedostaci' vjerojatno su prikriveni gubici, precijenjena imovina ili tko zna kakva računovodstvena zavrzlama koja krije nove 'kosture u ormaru'. Službeno se ne zna o čemu se radi, ali priznanje same banke da su 'pronašli interne slabosti u kontroli izvještavanja' ne zvuči dobro.

Unatoč tome, bankari tvrde da objavljeni rezultati dobro ocrtavaju financijsko stanje banke iz koje depoziti i dalje cure, 'ali sporije'. Gubitak za 2022. iznosio je nemalih 7,3 milijarde franaka.

Golemi odljevi depozita mogu gurnuti Credit Suisse u bankrot, no kako tvrdi uprava, o tome sada nema govora jer gotovine za isplate ima. Priznaju samo da su pokrenuli veliki program restrukturiranja koji će kao rezultat imati i 'značajan' gubitak u ovoj godini.

Sve će se to provesti pod palicom novog šefa Ulricha Körnera, koji je sebi i članovima uprave, unatoč poražavajućim rezultatima, pustio avans bonusa u iznosu od 32,2 milijuna franaka.

Kao što smo ranije pisali, analitičari američke banke KBW uspoređuju stanje u Credit Suisseu s krizom povjerenja u njemački Deutsche Bank (DB) prije šest godina. Tada je u pitanje dovedena strategija najveće njemačke investicijske banke, među ostalim, zbog skandala s vrijednosnim papirima na američkom hipotekarnom tržištu.

Stres oko DB-a, međutim, brzo je stao kad se banka nagodila s američkim pravosuđem i prikupila oko osam milijardi eura kapitala te predstavila novu ulagačku strategiju. Ipak, trebale su im godine da se izvuku iz začaranog kruga padajućih prihoda i rastućih cijena zaduživanja.

Pozitivno je za Credit Suisse to da im (valjda) ne prijeti nikakav izvanredni trošak koji se mjeri u desecima milijardi dolara. Švicarci su već objavili da će prodati dio poslovanja u Južnoj Americi te će ponovno oživjeti brend First Boston, a koji je bio aktivan do 2006. godine.