Ovih dana završen je 'čistopis' prijedloga Zakona o zdravstvenom osiguranju koji bi se dijelom trebao pobrinuti i za veći priliv kuna u zdravstvenu blagajnu jer bez toga Hrvatska će sve sporije pratiti medicinske inovacije, uključujući i skupe lijekove
No, mnogi će na prijedlog imati velikih primjedbi, piše Jutarnji list, jer dijelom zadire u džepove pušača i ljubitelje žestokih alkoholnih pića, ali i tvrtki, poglavito onih osiguravateljskih.
Sreća je što se novi “nameti” ne odnose na sve građane nego samo na one koji žive rizično, a to, primjerice, znači da bi, prihvati li se prijedlog, cigarete i žestoki alkohol trebali poskupiti za oko 50 posto u odnosu na sadašnju cijenu, izdvajanje iz premija obaveznog osiguranja automobila iznosilo bi 7 umjesto sadašnjih 4 posto, a najviši iznos participacija za one koji ne plaćaju dopunsko osiguranje bio bi 4000 kuna.
Intencija je Ministarstva zdravstva da osim što se iz trošarina na cigarete za zdravstvo izdvaja 32 posto, da se za 50 posto podignu trenutačne cijene kutije cigareta i taj iznos uplaćuje u zdravstvenu blagajnu. To znači da bi se, primjerice, na kutiju cigareta koja košta 20 kuna, dodalo 10 kuna za zdravstvo. Međutim, zasad nije decidirano određeno hoće li se na tih 10 kuna plaćati i svi porezi ili je riječ o neto iznosu. No, u svakom slučaju očekuje se da bi se po toj stavci moglo uprihoditi oko milijardu i pol do dvije.
Očekivano, na taj je prijedlog Hrvatska udruga poslodavaca imala velikih primjedbi jer bi to značilo sigurno povećanje cijena cigareta, što bi im, kažu proizvođači, smanjilo prihode. No, s druge strane, Hrvatska je među zemljama EU na začelju po cijenama cigareta, što je sigurno jedan od razloga što ovisnost o pušenju u Hrvatskoj ne pada, odnosno jedina smo zemlja u kojoj ta ovisnost raste, piše Jutarnji list.
Također se predlaže da i žestoka alkoholna pića daju svoj doprinos zdravstvenoj blagajni na sličan način kao i cigarete. Prijedlog je da se maloprodajna cijena jednog pakiranja žestokog alkoholnog pića poveća za 50 posto od trenutačne i uplaćuje u zdravstvenu blagajnu. Primjerice, ako boca pića košta 50 kuna, na taj bi se iznos dodalo još 25 kuna, koje bi se trebalo direktno uplaćivati HZZO-u. I tu uz ovaj financijski poticaj postoji i onaj zdravstveni, jer u Hrvatskoj je 280.000 alkoholičara i još toliko onih koji prekomjerno piju, pa bi i njima viša cijena mogla djelovati preventivno.
Zdravstveni proračun dodatno bi trebali povećati i osiguravatelji jer se predlaže da umjesto dosadašnjih 4 posto iz premije obveznog osiguranja automobila, plaća 7 posto. I tu je HUP imao primjedbi, premda je riječ o relativno malom povećanju. Naime, dosad su osiguravatelji tijekom godine plaćali za liječenje stradalih u prometnim nesrećama oko 45 milijuna kuna, a sad bi to bilo oko 70 milijuna kuna, što je u usporedbi s njihovim izdacima za popravak limenih ljubimaca nakon prometnih nesreća minorni izdatak, jer u ovom se drugom slučaju radi o čak dvije milijarde kuna.
Osiguravatelji se protive i povećanju plaćanja najvišeg iznosa participacija u zdravstvu, koji bi se trebao povećati s 2000 na 4000 kuna, a što bi bolnicama donijelo dodatnih 250 milijuna kuna prihoda. Naime, privatnim se osiguravateljima to ne sviđa jer njihove postojeće police ne bi mogle pokriti taj trošak. Za one koji plaćaju policu HZZO-u to je dobra vijest jer se cijena njihova dopunskog ne bi povećavala. Činjenica je da HZZO sa svojih 2,5 milijuna osiguranika može pokriti povećanje iznosa najviše participacije i s trenutačnim prihodima, piše Jutarnji list.