Prema podacima iz informacijskog sustava tržišta nekretnina e-nekretnine, kojeg vodi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Brkan je utvrdio negativan trend. U Hrvatskoj i Zagrebu bilježi se znatan pad kupovine stanova.

U prvom tromjesečju ove godine prodano je 3.357 stanova u Hrvatskoj, dok je u istom razdoblju prošle godine prodano 5.730, što predstavlja pad od 41 posto, navodi Brkan za Večernji list. U Zagrebu je pad nešto manji, 28 posto, s 1.711 prodanih stanova ove godine u odnosu na 2.370 prošle godine.

Za usporedbu, u prvom tromjesečju 2022. prodano je 2.207 stanova, 2021. godine 2.692, a 2020. godine 2.411.

Brkan je analizirao podatke od 2017. godine, kada je tržište nekretnina bilo u porastu zahvaljujući APN-ovom subvencioniranju stambenih kredita.

Taj pozitivan trend trajao je do 2019. godine, ali s početkom pandemije 2020. godine tržište bilježi pad od šest posto. Godinu kasnije, broj transakcija raste za 12 posto, dok 2022. godina donosi pad od 18 posto.

Pad broja transakcija

Ekonomska nesigurnost nakon pandemije, rat u Ukrajini i rast kamatnih stopa s ciljem obuzdavanja inflacije dodatno su utjecali na tržište nekretnina, povećavajući troškove stambenih kredita i kulminirajući ove godine.

"Najveći izazov trenutno predstavlja nagli pad broja transakcija u 2024. godini, uzrokovan ponajviše rastom kamatnih stopa, ukidanjem subvencije kredita APN te otporom kupaca", objašnjava Brkan.

Pozitivna vijest

Iako je trend negativan, Brkan primjećuje i pozitivan aspekt - usporavanje rasta cijena nekretnina. Nakon velikog skoka prosječne cijene kvadrata s 1.947 eura u 2022. na 2.315 eura prošle godine, ove su godine cijene porasle za samo tri posto, dosegnuvši 2.375 eura.

"Ako od postotka rasta od tri posto oduzmemo stopu inflacije koja je trenutno u Hrvatskoj 4,7 posto, dolazimo do zaključka da se prvi put nakon dugo vremena u Zagrebu, uz pad broja transakcija, bilježi i pad cijena nekretnina, trenutno na razini od -1,7 posto", istaknuo je Brkan.