Upitan zašto je ova tema sada toliko aktualna Drilo je rekao da je to zato što s pojavom chat gpt-a mi prvi puta s umjetnom inteligencijom možemo razgovarati. 'Taj model nam omogućava da dobijemo mnoštvo informacija, od trivijalnih do sofisticiranih', pojasnio je Drilo.

Kada je riječ o načinu razmišljanja umjetne inteligencije smatra da to nije potrebno mistificirati. 'Umjetna inteligencije je de facto matematika. Ona je jedan veliki kompleksni kalkulator, tu nema razmišljanja. Ti modeli nemaju živuću inteligenciju, ne mogu sami od sebe zaključit što trebaju raditi niti se pitaju tko sam ja', kaže Drilo.

U kontekstu globalnih konfrontacija koje izaziva upotreba umjetne inteligencije, Drilo je rekao da se ona smatra strateškom tehnologijom, kako u industrijskom tako i u vojnom području. 'Da bi se umjetna inteligencija uspješno primijenila potrebne su tri komponente - znanje, podaci i tehnologija, koja omogućava da se umjetna inteligencija realizira', pojasnio je.

Što se tiče tehnologije, naglasio je da su važni čipovi, ali da su još važniji alati i strojevi za proizvodnju čipova. 'Jedna nizozemska tvrtka najveći je inovator na ovom polju i trenutno je ona najvrednija europska tehnološka kompanija', otkrio je Drilo.

Upitan kako je moguće da umjetna inteligencija daje različite odgovore na ista pitanja rekao je da u ovom trenutku ljudi nemaju alate za rješenje tog problema. 'To je jedno od vrlo važnih područja, to je pitanje s kojim se, primjerice, financijska industrija nosi već dugi niz godina', ističe Drilo.

Ukazujući na njene nedostatke, spomenuo je kako je prije emisije pitao chat gpt tko je Romano Bolković. 'Odgovor je bio prilično netočan. Rekao je da je gitarist koji je surađivao s Tihomirom Filešom'.

Kada je riječ o opasnostima povezanim s umjetnom inteligencijom, nije pesimist. 'Vjerujem da se sa svakom tehnologijom mogu napraviti stvari za dobrobit pojedinca i društva. 'No postoji puno upitnika, a neki od njih su u čijim rukama je umjetna inteligencija, tko je razvija i tko joj daje smjer', poručio je Drilo, istaknuvši je sve više mišljenja kako bi ti projekti trebali biti financirani javnim sredstvima i pod javnim nadzorom.

'Budućnost je okrenuta prema hibridnoj inteligenciji u suradnji čovjeka i stroja. Važno je da prije nego što model pustimo u pogon izdefiniramo što želimo s njim napraviti. Primjerice, želimo li učiniti javni sektor produktivnijim i što onda umjetna inteligencija treba donijeti u tom segmentu', poručio je.

Upitan kako će umjetna inteligencija utjecati na radna mjesta odgovorio je da smo dosada automatizirali fizički rad, a sada govorimo automatizaciji 'white collar' poslova. 'Riječ je o poslovima koji traže kognitivne sposobnosti i kreativnost poput blockchain inženjera, web dizajnera i sl.', naglasio je.

Spomenuo je rezultate američkog istraživanja prema kojima će 80 posto radnih mjesta biti zahvaćeno umjetnom inteligencijom te da će svaki četvrti posao doživjeti jako veliku transformaciju na način da će se više od 50 posto zadataka moći automatizirati.

Prema njegovom mišljenju umjetna inteligencija ima svjetlu budućnost ako s njom upravljamo dobro i ako znamo što od nje želimo. 'Možemo biti brži i više vremena provoditi na osmišljavanju nečega što daje dodatnu vrijednost. S druge stane umjetna inteligencija može pomoći ljudima koji su manje efikasni da svoj nedostatak smanje u što je moguće kraćem roku', zaključio je Drilo.