Fidelity International utemeljen je 1969. godine kao međunarodna podružnica bostonskog Fidelity Investmentsa. Godine 1980. postaju nezavisni od američke organizacije, a ostaju u vlasništvu uprave i članova obitelji osnivača. Svoje planove u Hrvatskoj za tportal je otkrio Adam Lessing, šef odjela središnje i istočne Europe u Fidelityju.

Čime se bavi vaša tvrtka i tko će biti vaši klijenti u Hrvatskoj?

Fidelity Investments jedan je od najvećih svjetskih upravitelja imovinom. Fidelity International je neovisan od američke centrale, ali je i dalje u vlasništvu obitelji osnivača. Ja sam odgovoran za srednju i istočnu Europu, a naš je posao upravljanje imovinom klijenata. Ti su klijenti banke, osiguranja, mirovinski fondovi i centralne banke. Distribuiramo imovinu putem privatnih banaka i ostalih fondova. Isključivo smo B2B kompanija, ne radimo s fizičkim osobama i izravno nismo u kontaktu s privatnim ulagačima.

Zašto ste odlučili ući na naše tržište u ovom trenutku?

Promatrali smo na kojim tržištima bismo se mogli proširiti. Bila su dva katalizatora naše odluke. Prvo, lokalne banke kreću se od zatvorene arhitekture u kojoj nude samo svoje fondove u smjeru otvorene arhitekture, u kojoj se nude fondovi drugih upravitelja imovinom, poput nas. To je trenutak kad shvatite da se morate pokrenuti, kada banke na nekom tržištu počnu nuditi proizvode poput onakvog kakvog i vi imate.

Drugi katalizator su niske kamate. Državne obveznice više ne zadovoljavaju ulagače pa se traže alternative. Prije deset godina hrvatske državne obveznice, koje imaju vrlo malo rizika, nudile su kamate od sedam, osam posto. Niste trebali ni gledati ništa drugo. Danas ista obveznica ide uz kamatu od 2,5 posto i ona pada. Stare obveznice su otkupljene, nove nisu zanimljive pa ulagačka javnost traži način da diversificira svoja ulaganja, što mi nudimo.

Kakvi su vam planovi u Hrvatskoj i koliko imovine planirate prikupiti?

Gledamo kako podržati ograničeni broj ključnih partnera. Tako radimo u svim zemljama. Primjerice, u regiji su nam partneri Raiffeisen i UniCredit, koji posluju i u Hrvatskoj. Fokusirani smo na mali broj regionalnih i globalnih partnera te njihovu ekspanziju. Za tri do pet godina rada možda bismo mogli skupiti oko 500 milijuna eura imovine pod upravom, a tako je barem bilo u sličnim zemljama.

Što konkretno možete ponuditi velikim ulagačima?

Temeljni proizvod je luksemburški investicijski fond koji ima 150 potfondova, od gotovinskih do ulaganja u manje kompanije na burzama u Aziji. Imamo 30 potfondova s velikim dioničkim tržištima, mješovite fondove, pokrivamo sve. Najviše interesa ima za proizvode koji bi zamijenili nekadašnje državne obveznice, za što imamo income fondove s fokusom na smanjenje rizika.

Kako vam se čini naše financijsko tržište i što vas je posebno privuklo?

Hrvatsko tržište radi jako dobro i mi ćemo ga podržati. Problem na hrvatskom dioničkom tržištu je niska likvidnost. S obzirom na to da naši fondovi imaju dnevnu likvidnost, moramo biti sposobni brzo prodati udjele: u pravilu, gledamo da smo u mogućnosti prodati poziciju u roku od pet radnih dana, a da se ne uzdrma tržište. Obično to zahtijeva dionice s prometom od oko 20 milijuna dolara dnevno.

To je dosta izazovno, pogotovo na tržištima na kojima su mirovinski fondovi nerazvijeni poput Austrije, odnosno gdje se mirovinski fondovi smanjuju, poput Poljske i Mađarske. Likvidnost postaje sve veći problem i u tim zemljama. Ona nije sjajna ni u Hrvatskoj, ali drago nam je da se vaši mirovinski fondovi tako brzo razvijaju i rastu.

Dakle po vama je dobar naš model mirovinskih fondova?

On je iznimno pozitivan. Obavezno članstvo stalno stvara novu likvidnost na tržištu, što omogućava to da na vaše tržište dođe još više ulagača poput nas. To je pozitivna spirala i vi ste model za mnoge istočnoeuropske zemlje.