On kaže kako je moguće da cijene goriva probiju i onu psihološku granicu od 15 kuna. 'Nadam se da postoje tajni, nama nevidljivi razgovori da se smiri ova situacija u Ukrajini. Jer ako se ne smiri, onda neće biti problem koja je cijena, nego ima li uopće goriva', kaže Jurčić, javlja N1.

'Imamo mnogo više problema od cijene goriva. Mi smo na 11 tisuća eura po glavi stanovnika godišnje, prosjek Europe je 30 tisuća eura. Razvijene zemlje imaju oko 45 tisuća eura. Ako potrošimo rezervoar goriva, to će nam značiti 100 kuna više, a ako poskupi Nijemcu, on će platiti 100 eura više i neće to osjetiti. Ići će, umjesto 30 tjedana, 28 tjedana godišnje na izlet. Ništa mu to neće značiti, a nas će baciti u pravo siromaštvo', govori.

'Najveći broj ljudi će ovo zaista pogoditi jer smo mi jedna od najsiromašnijih država u Europi. To nije krivnja ove Vlade, nego svake vlade u zadnjih 25 godina.'

Govoreći o ruskom zahtjevu da 'neprijateljske zemlje' moraju ruski plin i naftu plaćati u rubljima, inače će Rusija 'zavrnuti pipu', Jurčić kaže kako je 'ovo jedna velika politika nadmetanja'.

'Nije nikakav problem da se plaća rubljima. To je Putin podmetnuo ovima. Potražnja za rubljima opada jer su Rusiji nametnute sankcije. Postoji financijski štos. Rusima trebaju i euri i dolari, ali ako zapadnjaci kupuju naftu i plin i plaćaju rubljima, oni prije moraju kupiti rubalj i povećava se potražnja za njim. Drugo, to je možda Putinova igra. On kaže ‘mi mijenjamo ugovor, vi nemojte platiti pa ćemo prekinuti isporuku i vidjet ćete kako će to biti’. Nemoguće je prekinuti uvoz ruskog plina, to strateški nije moguće… Sad Rusi misle ‘ako ćete nas za godinu dana baciti u neugodnu situaciju, onda ćemo mi vas sad staviti u neugodnu situaciju’… Njemačka staje bez ruskog plina i nafte i onda imate unutarnje probleme', objašnjava.

'U ovom nadmetanju između SAD-a, Rusije i Njemačke najviše će stradati ukrajinski narod i ruski narod, a onda i Europa.'

'Sad ne zaustavljamo rat, ne gledamo kako ćemo surađivati da smanjimo rat, nego zaoštravamo ratnu retoriku. Ako netko zna povijest, zna koliko je lako ovakvom retorikom povesti narod u rat. Ovo je vrlo opasna situacija za Europu', kaže Jurčić.

Smatra da se cijena goriva se ne bi bitno promijenila čak ni da radi riječka rafinerija. 'Ako je i nafta hrvatska, postotak cijene ide za koncesiju', kaže Jurčić.

'Hrvatska Vlada određuje koncesiju, bez obzira je li dioničar Ine ili ne. Jača je pozicija Vlade nego dioničara. Ovo je stvar Vlade, to kako će odrediti koncesiju. Nema razloga da se ne zna po kojoj cijeni Hrvatska prodaje svoju naftu. Zna se koliko košta vađenje nafte', objašnjava. Prihodi od koncesija se smanjuju jer vadimo i prerađujemo manje plina i nafte, kaže, i za trećinu nego u nekim ranijim vremenima.

Govoreći o mogućnosti da Hrvatska isporučuje plin Sloveniji iz LNG-a i da sudjeluje u izgradnji novog bloka NE Krško, Jurčić kaže: 'Treba biti oprezan. Ne zna se koliki je hrvatski udio u LNG-u. Ako nestane ruskog plina, onaj tko ima udio u LNG-u mogao bi taj plin slati u Austriju, Mađarsku, tko zna gdje i onda neće ostati dovoljno za Hrvatsku.'

Jurčić smatra i da je nuklearna elektrana dobra ideja jer 'bez nje neće biti energije na ovom području'.

Hrvatski hidropotencijali su uglavnom iskorišteni, smatra Jurčić. 'Napravite hidrocentralu, vi ste napravili više štete nego što ste dobili struje', kaže.

'Nuklearne elektrane se dugo rade. Sreća je da postoji NE Krško. Mislim da bi u paketu trebalo riješiti i zbrinjavanje nuklearnog otpada. Treba dobro napraviti nuklearku, a i novi LNG', kaže Jurčić.