Europska komisija (EK) ovog tjedna odrezala je rekordnu kaznu Googleu, odnosno njegovoj krovnoj kompaniji Alphabet Inc. zbog zloupotrebljavanja dominantne pozicije koju američki internetski div ima na tržištu. Kazna od 4,34 milijarde eura najskuplji je udarac po prstima koji je EK dosad odredio, a Googleu je ovo druga takva kazna u nešto više od godinu dana.

Riječ je o slučaju čija je istraga počela još 2015. godine na temelju žalbe koju je podnijela lobistička grupa FairSearch, čije su članice tada, između ostalih, bile poznate tehnološke kompanije Oracle, Nokia te Microsoft. Google je optužen da iskorištava svoju dominantnu poziciju kako bi izvukao dodatne koristi od vlasnika i proizvođača pametnih mobitela koji u radu koriste operativni sustav Android.

Sporna su bila tri načina na koje je Google uvjetovao suradnju s proizvođačima mobitela. Onima koji su željeli na mobitele predinstalirati Googleov servis za kupnju aplikacija Play Store i njegov internetski preglednik Chrome američka je kompanija uvjetovala i predinstalaciju ukupno 11 Googleovih aplikacija na mobitel, među kojima je bila i Googleova tražilica. Google je također kompanijama plaćao da instaliraju samo njegovu tražilicu na uređajima i zabranjivao im je instalaciju drugih operativnih sustava Android ako su željeli koristiti bilo koji od njegovih servisa.

Američka kompanija je odbacivala optužbe i branila se inzistirajući da je takva njihova poslovna politika omogućavala to da cijeli paketi aplikacija budu besplatni i da proizvođači mobitela, ako ne žele poslovati s Googleom, imaju širok izbor. Također, Google tvrdi da mu takvi sporazumi omogućavaju povrat investicije u razvoj operativnog sustava Android, za čije korištenje proizvođačima ne naplaćuje nikakvu naknadu.

Kompanija je najavila da će se žaliti na odluku EK, a glavni izvršni direktor Sundar Pichai u reakciji je napisao da je operativni sustav Android omogućio 'brzu inovaciju, širok izbor i pad cijena, što su sve klasični znakovi snažne konkurencije'. Pichai je dodao i da se odlukom 'odbacuje poslovni model koji podržava Android i koji je omogućio veći, a ne manji izbor za sve' korisnike. Američki predsjednik Donald Trump u svojem se stilu obrušio na Europsku uniju kritiziravši kaznu i optuživši EU da 'iskorištava SAD, ali neće još dugo!'.

Povjerenica EK za konkurenciju Margrethe Vestager izjavila je da bi kazna trebala donijeti veći izbor za potrošače. Alphabet je dobio 90 dana da promijeni svoju poslovnu politiku ili mu prijete dodatni troškovi. Google bi financijske rezultate za drugo ovogodišnje tromjesečje trebao objaviti u ponedjeljak, a procjenjuje se da će se kvartalna neto dobit kretati oko 6,7 milijardi dolara. Lanjska godišnja zarada iznosila je gotovo 13 milijardi dolara, a kako kompanija na računima u ovom trenutku ima više od 100 milijardi dolara, čak i izrečena rekordna kazna ne bi trebala predstavljati bitan kratkoročan financijski problem. Iznos kazne predstavlja prihode koje Alphabet ostvari u tek nešto više od dva tjedna redovnog poslovanja.

No mnogi sumnjaju da će kazna donijeti ikakvu bitniju promjenu na tržištu jer su se korisnici dosad naviknuli na Android i Googleove proizvode. Procjenjuje se da 80 posto pametnih mobitela diljem svijeta koristi Android, a popularnost Googlea otežava posao europskim regulatorima, čiji je posao boriti se za ravnotežu na tržištu.

Odluka EK trebala bi pomoći proizvođačima mobitela poput Samsunga ili Motorole i drugih da na njih predinstaliraju druge tražilice ili internetske preglednike umjesto Googleovih ili da ih instaliraju s njima. Google će vjerojatno proizvođačima u tom slučaju nuditi nove poticaje kako bi zadržao povlaštenu poziciju za svoje servise. U prilog tome koliko je Google predan zadržavanju svoje dominantne pozicije govori i informacija da je kompanija lani potrošila devet milijardi dolara na razne sporazume s nizom proizvođača kako bi oni njegovim proizvodima davali povlaštenu poziciju, a taj je iznos trostruko viši nego što je bio prije samo pet godina.

Rekordna kazna je drugi slučaj kažnjavanja Googlea u nešto više od godinu dana. Prošle godine u lipnju EK je američku korporaciju kaznio s 2,42 milijarde eura također zbog zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu. U tom slučaju radilo se o tome da je Google u rezultatima tražilice povlašteni položaj davao svojoj usluzi za internetsku kupovinu. U Europskoj komisiji izjavljuju da i dalje aktivno prate kako Google poštuje odluku iz koje je proizašla kazna.

Pred EK se nalazi i treći slučaj u kojem se istražuju ograničenja što ih Google nameće nekim internetskim stranicama koje žele prikazivati oglase za pretraživanje Googleovih konkurenata. Još prije dvije godine Komisija je donijela preliminarnu odluku da Google i u tom slučaju zloupotrebljava svoju dominantnu poziciju na tržištu.

Iako se ovaj put radi o rekordnom iznosu, Europska komisija se niti u prošlosti nije previše skanjivala odrezati vrlo visoke kazne kompanijama koje narušavaju tržišnu ravnotežu. Dvije glavne vrste kazni bile su one protiv udruživanja u oligopole, odnosno kartele, te protiv zloupotrebe dominantne pozicije, kao u Googleovu slučaju.

U nekoliko pojedinačnih slučajeva tijekom 2016. i 2017. EK je europske proizvođače kamiona kaznio s ukupno 3,8 milijardi eura zbog dogovora oko proizvodnih cijena. Početkom ove godine proizvođač mikroprocesorskih čipova za mobitele Qualcomm kažnjen je s gotovo milijardu eura jer je Appleu plaćao kako bi ta kompanija u svojim mobitelima koristila isključivo Qualcommove čipove. Sličan razlog ležao je i iza kazne od 1,06 milijardi eura koja je određena Intelu jer je proizvođačima osobnih računala plaćao kako ne bi koristili mikroprocesore koje je proizvodila konkurencija.

Poznati su i slučajevi u kojima je s ukupno 1,46 milijardi eura kažnjen američki softverski div Microsoft jer je svoj operativni sustav Windows vezao uz vlastiti internetski preglednik Internet Explorer, slično kao što Google danas svoj operativni sustav Android veže uz preglednik Chrome i druge proizvode.

EK je prije desetak godina proizvođače vjetrobrana i prozorskih stakala za automobile kaznio s 1,35 milijardi eura jer su nelegalno između sebe dijelili tržišno osjetljive informacije. Izraelska Teva, francuski Servier i nekoliko drugih farmaceutskih kompanija su prije četiri godine također kažnjeni za neetičko dogovaranje, a kazne nisu zaobišle ni brojne druge kompanije koje su tijekom godina pokušale na razne načine narušiti tržišnu ravnotežu.