U Dubrovniku je u četvrtak nastavljena godišnja konferencija softverske tvrtke Asseco, koja je okupila pedesetak specijaliziranih novinara i stručnjaka iz financijske i IT branše. Jedna od ključnih tema o kojoj se govorilo bilo je pokretanje startup kompanija, koje Asseco podržava u svojem istraživačkom razvojnom centru. Za razliku od fondova rizičnog kapitala i raznih državnih centara, Asseco svoje talente prati u svakom koraku od osnivanja do komercijalizacije proizvoda, a buduće lidere u IT industriji pronalaze na vrlo zanimljive načine
Asseco je, podsjetimo, peti najveći proizvođač softvera u Europi. Osnovan je prije tridesetak godina, danas radi u više od 50 zemalja svijeta, a dionice su im izlistane na burzama u New Yorku, Varšavi i Tel Avivu. Godišnji prihod premašuje im 2,2 milijarde eura te imaju više od 100.000 klijenata koje servisira oko 24.000 zaposlenika.
Tomasz Buczak, šef Assecova Inovation HUB-a smještenog na jugoistoku Poljske, nedaleko od Krakova, rekao je kako cilj razvojnog centra nije osnivati startup kompanije kako bi ih se stavilo na tržište i kasnije unosno prodalo.
'Cilj je pokrenuti startup kako bi nam on razvio proizvod ili uslugu. Mi im dajemo početni kapital i novac za sve aktivnosti sve dok ne postanu nezavisni', rekao je.
vezane vijesti
Velika potpora startup kompanijama su Assecovi specijalisti i mentori koji mladim poduzetnicima pomažu na svakom koraku razvoja, ali bez nametanja svojih mišljenja ili ideja. Dodatno, startupi u HUB-u imaju besplatne urede i svu drugu potrebnu infrastrukturu, ali što je najvažnije za svaku mladu tvrtku – pristup klijentima.
'Razlika između nas i fondova rizičnog kapitala je to što s mladim poduzetnicima radimo svaki dan. Mi smo ti koji traže talente, recimo na natjecanjima poput hackatona. Tada ih pozivamo u naš HUB, krenemo u izgradnju proizvoda i strategije te konačno pokrećemo tvrtku i krećemo u komercijalizaciju proizvoda', rekao je Buczak.
Dodatno, Buczak je govorio o popularnosti glasovnog bankarstva. Procjene govore da se glasovnim naredbama pretražuje 20 posto svih informacija na Googleu, dok bi taj postotak već do iduće godine trebao skočiti na 50 posto! Financijski sektor sprema se na taj zaokret pa je Asseco danas lansirao Asseco Voice Banking, prvi proizvod za poljsko tržište kojim se glasom upravlja online bankarstvom. Proizvod je baziran na Google Assistantu, s kojim možete razgovarati o svojim financijama, provjeriti stanje računa, povijest transakcija, platiti račune i poslati novac.
Marcin Zaniewicz, Assecov konzultant, govorio je o novoj generaciji potrošača milenijalaca i njihovim ulagačkim preferencijama. 'Milenijalci koriste mobilna rješenja svaki dan, stalno su spojeni na internet i kompletno su digitalni. Imaju kvalitetniji odnos između posla i privatnog života, posvećeni su uspjehu i gledaju globalno. Pragmatični su, visokoobrazovani i poduzetni, zbog čega imaju i visoka očekivanja. S druge strane, prosječan ulagač je iskusan, provodi sate i sate u analizi podataka, odlučan je, ali i je 'tvrdolinijaš', teško se odlučuje na velike promjene', rekao je Zaniewicz.
Kako bi se milenijalcima olakšao put u svijet investicija, Asseco je razvio platformu na kojoj je moguće u realnom vremenu trgovati svim važnijim klasama imovine, u više valuta i uz trenutačni pristup svim relevantnim trgovinskim podacima. 'Ta platforma je vrh ponude, vrlo je jednostavno koristiti i davati naloge za kupnju i prodaju, posve je orijentirana na ugodno korisničko iskustvo i mladi su oduševljeni', zaključio je.
Bilo je i riječi o naprednom upravljanju kreditnim i debitnim karticama. Eduardo Ferreira iz Asseca ilustrirao je kako su plaćanja kao poslovni sektor globalni hit, kako u razvijenim, tako i u zemljama u razvoju jer svi oblici plaćanja koji ne uključuju gotov novac rastu po dvoznamenkastima stopama. Čekovi su primjerice gotovo izumrli, kešom se plaća sve manje, dok plaćanja karticama i kreditnim transferima strelovito rastu, zbog čega svi žele dio kolača na novom propulzivnom tržištu.
Za kraj, Martin Chripko, direktor sektora za bankarstvo u Asseco Central Europe, opisao je svoj poslovni poduhvat u Vijetnamu: 'To je drugi svijet, imali smo malo vremena da napravimo nešto što u Europi postoji već dvadeset godina. Kultura u toj zemlji posve je drugačija, ljudi u Europi više vjeruju bankama nego vladi, a u Vijetnamu to nije slučaj. Zanimljive su razlike u navikama tamošnjih ljudi – njihova aplikacija za digitalno bankarstvo mora biti šarena, iskričava, a Europljani bi se teško snašli na sučelju koje smo napravili za vijetnamsku OCB banku.'
Rezultati tog mukotrpnog posla bili su vidljivi odmah – banka je proglašena najinovativnijom u Aziji, iako su koju godinu prije toga koncept digitalnog bankarstva istraživali gledajući videoklipove na Youtubeu. 'Oni su s nama preskočili nekoliko evolucijskih koraka u trenu. Danas se puno govori o milenijalcima, a zapravo su sve generacije digitalizirane, samo imaju drugačije potrebe, zbog čega banke prikupljaju goleme količine podataka kako bi ponudile prave usluge. Prošla su vremena kada vam je banka nudila stambeni kredit iako ste imali 500 eura plaće', zaključio je Chripko.
