Ivana Nikolić Popović predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija na otvorenju konferencije govorila je o visokoj dodanoj vrijednosti koju kulturne i kreativne industrije stvaraju i prelijevaju na druge sektore gospodarstva i o nužnosti prepoznavanja njihove uloge pokretača gospodarskog rasta od strane donositelja političkih odluka.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Luka Burilović podsjetio je da je više od 350 kreativnih i kulturnih industrija u EU u razdoblju od 2014. do 2016. godine stvorilo 30 % svih radnih mjesta, a u Hrvatskoj zapošljavaju više od 124.000 ljudi i privlače sve više ulaganja. “Budući da želimo da kreativnost bude temelj našeg gospodarstva i da u svijetu budemo prepoznatljivi kao zemlja inovativnosti kreativne i kulturne industrije i u Hrvatskoj će igrati ključnu ulogu”, istaknuo je.

Pozdravivši organizaciju ovako važne međunarodne konferencije u Hrvatskoj, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek predstavila je brojne aktivnosti pokrenute u mandatu ove Vlade s ciljem poticanja razvoja i jačanja kapaciteta i konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija. Istaknula je donošenje novog Zakona o audiovizualnim djelatnostima kojim su osigurani preduvjeti za daljnji razvoj audiovizualnih djelatnosti koje po prvi puta obuhvaćaju i gaming industriju tj. videoigre, a sudionicima je potvrdila kako je Nacrt Zakona o elektroničkim medijima u završnoj fazi izrade kao i Nacrt Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti koji će osigurati okvir za obavljanje i poticanje umjetničke djelatnosti.

U okviru tri panela koja su održana na b.creative konferenciji razgovaralo se o izazovima kreativnog poduzetnišva u ovom vremenu brzine i stalnih promjena kojima se kreativci najlakše prilagođavaju, ako ih već sami ne diktiraju. Poseban interes sudionici su iskazali za panel o pokretanju investicija u kreativno poduzetništvo, a u panelu kojemu je fokus bio na raspravi o barijerama u razvoju kreativnih i kulturnih industrija, panelisti su govorili o svojim iskustvima koja su različita jer dolaze iz različitih zemalja, ali zaključno su se složili da im je svima zajednički problem s kojim su se suočavaju - gubljenje vremena do kojeg dolazi zbog administrativnih prepreka i nerazumijevanja između privatnog i javnog sektora, što nerijetko usporava realizaciju kreativnih ideja koje mogu pokrenuti nove trendove i novi zamah u gospodarstvima.

Organizator b.creative konferencije, Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnh I kulturnih industrija, izrazio je uvjerenje, shodno svim raspravama I zaključcima koji su donoseni tijekom dvodnevnog druženja kreativaca i kulturnjaka u MSU, da će budućnost, da će sutra već, donijeti bolju komunikaciju, više razumijevanja i podrške javnog sektora i prepoznavanje važnosti i gospodarskog potencijala kulturnih i kreativnih industrija od strane donositelja političkih odluka. Jer samo suradnjom može se kreirati bolja budućnost i nova, inovativna, moderna hrvatska gospodarska slika.