Eurofi, unatoč tome što zapošljava samo tri stalna djelatnika i nema javno dostupne financijske izvještaje, postao je jedan od najmoćnijih lobista u Bruxellesu.

Glavni izvor prihoda dolazi mu od članarina, a među članovima su mu najveće svjetske banke, tehnološki divovi i financijske tvrtke, poput BlackRocka, Goldman Sachsa i American Expressa. Proračun za 2023. godinu iznosio mu je 5,7 milijuna eura, što je povećanje od gotovo 50 posto u odnosu na 2020. godinu, piše Politico.

Iako iz Eurofija inzistiraju na tome da ne zastupaju komercijalne interese, već samo organiziraju diskusije, činjenica da ih financiraju goleme korporacije iz financijskog sektora postavlja pitanje: Što točno plaćaju ove tvrtke? Daju li novac za privilegiju da se neformalno susretnu s ključnim donositeljima odluka u Bruxellesu i kakav utjecaj zapravo kupuju?

Konferencije iza zatvorenih vrata

Glavni događaj Eurofija organizira se dva puta godišnje, netom prije ključnih sastanaka ministara financija Europske unije. Ove ekskluzivne konferencije, koje se održavaju iza zatvorenih vrata, privlače najviše europske dužnosnike, centralne bankare i insajdere iz financijske industrije. Međutim ono što se događa u tim dvoranama često ostaje skriveno od očiju javnosti i medija.

Tijekom tih konferencija stotine predstavnika financijskog sektora dobivaju priliku za direktan pristup ključnim europskim regulatorima, uključujući guvernere središnjih banaka, ministre financija i članove Europske komisije. Ovaj pristup omogućuje financijskim tvrtkama da neformalno iznose svoje stavove i lobiraju za prilagodbe regulacija koje bi mogle utjecati na njihove poslovne interese.

Naprimjer, na posljednjem događaju u Budimpešti u rujnu 2023. godine sudjelovali su najvažniji ljudi iz svijeta europske financijske regulative, uključujući guvernera Francuske središnje banke Françoisa Villeroya de Galhaua i potpredsjednika Europske komisije Valdisa Dombrovskisa. Iako se na papiru radi o panelima i raspravama, mnogo toga događa se iza kulisa, na neformalnim druženjima.

Tko sve plaća račun?

Jedna od ključnih kontroverzi oko Eurofija leži u njegovoj financijskoj moći i strukturi članarina. Prema riječima financijskih insajdera, članarine za članove Eurofija iznose do 50.000 eura godišnje. No to nije sve: dodatne usluge, poput rezerviranja stola na gala večeri, unajmljivanja sobe za sastanke ili dogovaranja sudjelovanja na panelu, naplaćuju se dodatno.

Ovi visoki troškovi izazivaju zabrinutost među nekim financijskim lobistima te priznaju da su sudjelovanje i pristup Eurofijevim konferencijama gotovo neophodni za uspješno poslovanje, unatoč 'nevjerojatnim troškovima' i zatvorenoj prirodi te organizacije.

'Njena financijska snaga omogućuje joj lakši pristup državnim službenicima i ključnim donositeljima odluka', kaže Kenneth Haar, istraživač iz Corporate Europe Observatory, neprofitne organizacije koja se zalaže za veću transparentnost u lobiranju. 'Povećanjem proračuna, Eurofi će samo pojačati svoj utjecaj.'

Unatoč velikom financijskom utjecaju, on ostaje jedna od najtajnovitijih lobističkih organizacija u Bruxellesu - nema javno dostupne financijske izvještaje, a i gotovo da ne komunicira s medijima.

Utjecaj na zakonodavce

Povezanost Eurofija s ključnim zakonodavcima također je predmet rasprava. Više europskih parlamentaraca, koji igraju značajne uloge u financijskom zakonodavstvu, otkrili su da je Eurofi pokrivao troškove njihovih luksuznih boravaka u hotelima i dio putovanja na događaje organizirane između 2021. i 2023. godine.

Njemački zastupnik Markus Ferber, francuska zastupnica Stephanie Yon-Courtin, nizozemski zastupnik Paul Tang i španjolski zastupnik Jonás Fernández neki su od političara koji su otkrili da im je Eurofi platio smještaj u luksuznim hotelima i dio putnih troškova. Iako nema dokaza o nezakonitim aktivnostima, ovaj tip financiranja postavlja pitanja o neovisnosti zakonodavaca koji prisustvuju ovim događajima.

Kritike lobističkog modela

Kako bi opravdao svoje aktivnosti, Eurofi se oslanja na svoju povijest i veze s europskom regulativom. Organizaciju je osnovao bivši guverner Francuske središnje banke Jacques de Larosière, a njezin sadašnji čelnik David Wright bivši je visoki dužnosnik EU-a.

Eurofi često surađuje s predsjedništvom Vijeća EU-a, koje se rotira svakih šest mjeseci, organizirajući konferencije neposredno prije sastanaka ministara financija u zemlji koja trenutačno predsjeda Vijećem.

Unatoč tim vezama, kritičari ističu da Eurofi nije ništa drugo nego luksuzna platforma za financijsku industriju koja si omogućuje izravan pristup regulatorima, a sve to iza zatvorenih vrata. Organizacija zabranjuje prisutnost novinara na svojim događanjima.

'Sve se odvija u tajnosti', kaže anonimni izvor iz financijske industrije. 'Prava akcija nije na panelima, već na neformalnim sastancima na marginama.'