Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je na sjednici Vlade predstavio prijedlog državnog proračuna za 2020. godinu. Očekivano, zbog skorih parlamentarnih izbora ali i zahtjeva javnih službi za višim plaćama planira se rast prihoda i rashoda u proračunu, no kada se podvuče crta, rekao je ministar, država bi na kraju iduće godine trebala biti u plusu oko 600 milijuna kuna. U proračunu nema nikakvih iznenađenja, niti najava većih reformi, a na Vladu su posebno ogorčeni poslodavci zbog novog dizanja iznosa minimalne plaće koje je doneseno jednostrano i bez ikakvih kompenzacijskih mjera prema realnom sektoru
Upitali smo tri zainteresirana aktera, poslodavca, sindikalnog vođu i ekonomista, kako im se čini prijedlog novog proračuna, što iz njega iščitavaju i kako ga komentiraju. Očekivano, Gordana Deranja, šefica Hrvatske udruge poslodavaca ogorčena je u prvom redu zbog najavljenog dizanja minimalca te dizanja troškova države, predsjednik Saveza Samostalnih Sindikata Hrvatske Mladen Novosel proračun je nazvao farsom, dok ekonomist Damir Novotny poručuje da je Vlada još jednom propustila priliku da uštedi nešto novca dok za to ima priliku.
Podsjetimo, proračunski prihodi iduće godine trebali porasti za 5,4 posto na 145,1 milijardu kuna, dok bi rashodi trebali rasti pet posto ili 8,3 milijarde kuna na ukupno 147,3 milijarde kuna. Sve u svemu planiran je manjak državnog proračuna 2,2 milijarde kuna uz 600 milijuna kuna manjka lokalne samouprave, no Marić kaže da kada se zbroji čitava država, uključujući Hrvatsku narodnu banku te ostala državna trgovačka društva, proračun će u 2020. biti u plusu 0,2 posto ili 629 milijuna kuna.
>>>Ovo su najveći dobitnici i gubitnici Marićevog proračuna za 2020.
Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca kaže za tportal kako u proračunu ne vidi nikakve naznake ozbiljnih reformi niti ikakve pokušaje rezanja troškova.
'Osim što se povećavaju rashodi za javne službenike, ne vidimo niti ikakvu naznaku stvaranja učinkovite i manje države, što se uvijek obećava. Nema nikakvog zamašnjaka koji bi kroz proračun podigao BDP i proizvodnju. No, najviše nam je žao zbog jednostranog dizanja minimalnih plaća koja ugrožava radno intenzivne industrije poput tekstilne, kožarske i dijela drvne industrije. Kroz dijalog su se ranije za dizanje minimalca dogovarale kompenzacijske mjere, ovaj puta je to izostalo', poručila je Deranja.
vezane vijesti
Mladen Novosel iz SSSH-a, čiji članovi uglavnom dolaze iz industrije te ne ovise o proračunu, kaže nam kako je cijeli proračun farsa te kraj socijalnog dijaloga jer se sad više ne može pregovarati oko osnovica plaća kada je proračun već na stolu.
'Jučer se dogodio kompromis HDZ-a i HNS-a te su puštene nekakve priče o povećanju koeficijenata zaposlenih u javnom sektoru. Sada se navodno pregovara o osnovicama, što baš nema puno smisla ako je proračun već predložen. 'Veliko pomirenje HDZ-a i HNS-a te današnje izglasavanje proračuna je još veća farsa, farsa nad farsama', rekao nam je Novosel.
Ekonomist Damir Novotny nije iznenađen izgledom novog proračuna. 'Proračun je identičan ovogodišnjem, jedina razlika su viši rashodi za plaće u obrazovnom sustavu. Sreća je da se u ovom trenutku proračun dobro puni, Vlada je kroz rebalans to potvrdila', kaže nam Novotny te nastavlja:
'Ne vidimo nikakve pokušaje restrukturiranja državnih rashoda, iako bi proračun trebao biti i odražavati ekonomske politike. Nastavlja se politika domaće potražnje i kroz veće plaće i kroz stimuliranje kupnje stanova, no to neće moći vječno trajati'.
U jednom trenutku, kaže nam sugovornik, moramo se zapitati dokad ćemo moći stimulirati potrošnju, umjesto da reagiramo na strani ponude kroz poticanje industrije. 'Ne možete vječno intervenirati na strani potražnje, to nije moguće. Marić je sada imao priliku uštedjeti desetak milijardi kuna, jer kad dođe do krize, javnu potrošnju se neće moći rezati, dapače trebat će je dizati', zaključio je Novotny.
