U Hrvatskoj je sezonski neprilagođena stopa slobodnih radnih mjesta pala u drugom tromjesečju na 1,9 posto, s 2,2 posto koliko je iznosila u prethodnom tromjesečju.

Stopa slobodnih radnih mjesta iskazuje odnos ponude i potražnje na tržištu rada, pri čemu više stope očituju nepokrivenu potražnju za radnicima.

U drugom je tromjesečju u Hrvatskoj osjetno smanjena stopa slobodnih radnih mjesta u uslužnom sektoru, na 2,0 posto, s 2,7 posto koliko je iznosila u prethodnom tromjesečju. Pala je i stopa slobodnih radnih mjesta u industriji i građevinskom sektoru, za 0,2 postotnog boda na tromjesečnoj razini, na 1,7 posto.

Hrvatska je prema razini ukupne nepokrivene potražnje za radnicima u drugom tromjesečju bila u skladu s prosjekom eurozone.

U EU je sezonski neprilagođena stopa slobodnih radnih mjesta porasla na 2,0 posto, s 1,9 posto koliko je iznosila u drugom tromjesečju, izračunali su u Eurostatu.

I EU i u eurozoni višu je razinu nepokrivene potražnje za radnicima u drugom tromjesečju bilježio uslužni sektor, s odgovarajućim stopama slobodnih radnih mjesta od 2,3 odnosno 2,2 posto.

U industriji i građevinskom sektoru stopa slobodnih radnih mjesta iznosila je 1,7 posto u EU, te 1,6 posto u eurozoni.

Među zemljama EU čijim je usporedivim podacima Eurostat raspolagao najvišu je razinu nepokrivene potražnje za radnom snagom u drugom tromjesečju bilježila Češka, od 3,6 posto iskazano u stopi slobodnih radnih mjesta.

Razmjerno visoke stope bilježile su i Belgija, od 3,3 posto, Njemačka, od 2,7 posto, te Nizozemska, Austrija i Velika Britanija, od po 2,6 posto.

Najnižu razinu nepokrivene potražnje za radnicima iskazanu u stopi slobodnih radnih mjesta bilježila je u drugom tromjesečju Grčka, od 0,7 posto. Slijede Bugarska, Španjolska i Cipar s po 0,8 posto.

Europski statistički ured izdvojio je Dansku, Francusku Italiju i Maltu u zasebnu tablicu budući da njihovi podaci 'nisu striktno usporedivi'.