U stvaranju nove vrijednosti u Europskoj uniji dominira industrija s 19,7 posto ukupne bruto dodane vrijednosti (BDV), a slijede je trgovina, prijevoz, turizam i ugostiteljstvo s 19,2 posto BDV-a. Pretežno državni sektor, koji uključuje djelatnosti javne uprave, obrane, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, doprinosi novoj vrijednosti s 18,7 posto.

Pod bruto dodanom vrijednošću podrazumijeva se razlika između ostvarenog (output) i uloženog (input) u neku djelatnost. U BDV ulaze ostvarena dobit, plaće i ostale naknade zaposlenima, plaćeni porezi i amortizacija. Ako nije uključena amortizacija, tada se govori o neto dodanoj vrijednosti.

Prema metodologiji koju koristi Eurostat, ekonomska aktivnost podijeljena je u deset skupina djelatnosti (DZS dijeli ekonomsku aktivnost na 21 djelatnost). Gore spomenute tri skupine generiraju gotovo 60 posto novostvorene vrijednosti. Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (11,4 posto), poslovanje nekretninama (10,8 posto), građevinarstvo (5,5 posto), informiranje i komunikacije (5,1 posto), financije i osiguranje (4,5 posto), umjetnost, zabava i rekreacija (3,3 posto) te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (1,8 posto).

Premda je prerađivačka industrija i dalje glavna aktivnost u državama EU-a, u posljednja dva desetljeća značajno se smanjio njezin udjel u ukupnoj dodanoj vrijednosti (s 22,6 na 19,7 posto).

Tijekom tog razdoblja udio BDV-a smanjio se i u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (-0,7 postotnih bodova), financijama i osiguranju (-0,4 postotnih bodova), građevinarstvu (-0,3 postotnih bodova) te umjetnosti, zabavi i rekreaciji (-0,2 pp).

S druge strane, najviše je porastao postotak BDV-a koji se stvara u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (s 9,4 posto na 11,4 posto). Porast je zabilježen i u poslovanju nekretninama (s 9,6 na 10,8 posto), djelatnostima javne uprave, obrane, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi (+0,7 pp) te djelatnostima vezanim uz informiranje i komunikacije (+0,6 pp) dok je ostao stabilan za trgovinu na veliko i malo, promet te usluge smještaja i prehrane (turizam i ugostiteljstvo).

Prerađivačka industrija dominantan je sektor u osam europskih država. Daleko najveći udjel u BDV-u, čak 35 posto, ima u Irskoj, a više od četvrtine BDV-a ostvaruje u Češkoj (29,2 posto) i Sloveniji (27 posto).

Skupinu od 13 zemalja u kojoj najveći dio dodane vrijednosti dolazi od trgovine, prijevoza, turizma i ugostiteljstva prevodi Litva, u kojoj navedene aktivnosti generiraju 31,4 posto BDV-a. Više od četvrtine BDV-a trgovina, prijevoz, turizam i ugostiteljstvo čine u Grčkoj (27,6 posto), Poljskoj (26 posto) i Cipru (25,3 posto).

U Hrvatskoj turizam i ugostiteljstvo kao najpropulzivnija gospodarska aktivnost s trgovinom i prijevozom stvara gotovo četvrtinu (23,9 posto) novostvorene vrijednosti. Premda se dio prerađivačke industrije kontinuirano smanjuje, ona još uvijek čini visokih 19,1 posto BDV-a u hrvatskom gospodarstvu, što je malo ispod prosjeka EU-a 27.

Međutim odnos BDV-a i zaposlenih ukazuje na nisku proizvodnost hrvatske industrije. Dok na razini EU-a 27 industrija ostvaruje 19,7 posto BDV-a i zapošljava 16,1 posto ukupno zaposlenih, u Hrvatskoj ostvaruje 19,1 posto BDV-a, a zapošljava 20,6 posto radne snage.

Djelatnosti javne uprave, obrane, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi pretežno vezane uz državni sektor u Hrvatskoj stvaraju 15,8 posto bruto dodane vrijednosti. To je osjetno ispod prosjeka EU-a 27, u kojem ove djelatnosti generiraju 18,7 posto BDV-a.

Omjer BDV-a i zaposlenih i ovdje ukazuje na nisku produktivnost. Dok u EU27 javna uprava, obrana, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrbi zapošljava 23,5 posto ukupne radne snage te ostvaruje 18,7 posto ukupne bruto dodane vrijednosti, u Hrvatskoj zapošljava tek nešto manje radne snage (21,9 posto), ali ostvaruje samo 15,8 posto BDV-a.

Četvrta aktivnost po ostvarenoj dodanoj vrijednosti u Hrvatskoj je poslovanje nekretninama. Ovu djelatnost karakterizira niski omjer zaposlenosti i BDV-a. U Hrvatskoj je u poslovanju nekretninama, koje generira devet posto BDV-a, zaposleno tek 0,4 posto radne snage. Ovaj omjer je puno povoljniji nego na razini EU-a 27, u kojem poslovanje nekretninama čini 11,4 posto BDV-a, ali zapošljava jedan posto ukupno zaposlenih.

Brzorastući sektor stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti u Hrvatskoj ostvaruje 8,2 posto BDV-a, znatno manje od prosjeka EU-a 27 (11,4 posto).

Uz trgovinu, prijevoz, turizam i ugostiteljstvo, natprosječni udjel u BDV-u u odnosu na EU 27 u Hrvatskoj imaju financije i osiguranje (5,9 posto prema 4,5 posto), građevinarstvo (5,7 prema 5,5 posto) i poljoprivreda (3,6 posto prema 1,8 posto).