Godišnja financijska izvješća velikih Agrokorovih poslovnih partnera objavljena ovih dana na Zagrebačkoj burzi pokazuju velike razlike u očekivanim otpisima potraživanja proizašlim iz poslovne avanture s Todorićem. Provjerili smo koji Agrokorovi dobavljači i financijeri očekuju najveće gubitke, a koji su rizik sveli na minimum
Za kompanije povezane s koncernom Agrokor prošla godina bila je svojevrsno čistilište. Nakon kraha koncerna i dolaska izvanredne uprave ostali su zamrznuti golemi dugovi koji su dobavljače pretjerano izložene Todorićevom koncernu ubrzo bacili na koljena. Tako su u predstečajnoj nagodbi završili 'teškaši' poput AWT Internationala, Granolija, Sokol Marića i Unexa. Bankrot je ozbiljno zaprijetio i Francku, koji je izlaz našao u strateškom partnerstvu s Tommyjem.
Većina dobavljača ipak je preživjela iščekujući sa zebnjom nagodbu. Pritom je u mnogim slučajevima presudna za opstanak bila namira dijela starog duga koju je osigurala izvanredna uprava. Najranjivijoj skupini malih dobavljača plaćena su sva stara potraživanja, a srednji i veliki dobavljači koji su nastavili isporuke prema koncernu dobili su u prosjeku 40 posto. Najgore su prošli oni koji su putem mjenica financirali Todorićevu ekspanziju. Njima dosad ništa nije plaćeno, a prijeti im najveći otpis.
vezane vijesti
Prema dosad objavljenim financijskim izvješćima velikih Agrokorovih dobavljača i financijera, koja sadrže podatke o rezervacijama i ispravcima vrijednosti, čini se da su rizikom najbolje upravljali Atlantic grupa i Kraš.
Tedeschijeva kompanija očekuje potpunu naplatu svojih potraživanja, o čemu svjedoči činjenica da u godišnjem računu dobiti i gubitka nisu iskazali nikakve rezervacije ni vrijednosna usklađenja.
U financijskom izvješću se napominje da je ukupna izloženost svim maloprodajnim lancima u sastavu Agrokora na kraju 2017. godine iznosila oko 290 milijuna kuna. Pritom se naglašava da je naplata potraživanja u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj redovita, s izuzetkom dijela tzv. graničnog duga u Hrvatskoj koji je obuhvaćen djelovanjem lex Agrokora. Dio navedenog graničnog duga Atlantic je već naplatio, a ostatak (koji iznosi 96,7 milijuna kuna) bi, prema dogovoru s izvanrednom upravom, trebao biti u potpunosti podmiren u razdoblju od dvije do četiri godine.
I Kraš je, kao i Atlantic, izloženost prema Todorićevom koncernu na vrijeme ograničio, a značajan dio potraživanja realizirao je i naplatom zadužnica u vrijeme blokade Agrokorovih kompanija. Tako je ova konditorska kompanija, kojoj je Konzum bio ključan kanal prodaje u Hrvatskoj i regiji, ukupna potraživanja nakon dolaska izvanredne uprave svela na svega 27 milijuna kuna, od čega je dio naplaćen, a za ostatak čekaju ishod nagodbe.
Značajniju izloženost prema Agrokoru nema ni Podravka, ali koprivnička kompanija, za razliku od Kraša i Atlantica, neće proći bez otpisa. Prema objavljenim podacima, ukupna potraživanja prema koncernu iznose 93,5 milijuna kuna, od čega se 60,8 milijuna kuna odnosi na mjenice, na 'stari robni dug' se odnosi 3,2 milijuna kuna, dok ostatak duga predstavlja potraživanje iz redovitog poslovanja. S obzirom na to da se mjenični dug tretira kao neosigurano financijsko potraživanje, koje u nagodbi ima najniži status naplate, vrlo vjerojatno će veći dio toga duga morati biti otpisan.
Zanimljivo je da Podravka rezervacije za potencijalne gubitke nije uvrstila u nerevidirano financijsko izvješće za prošlu godinu. U obrazloženju navode da to nisu učinili jer 'u ovome trenutku nema naznaka oko krajnjeg ishoda nagodbe'. Prema najavi, Podravka će eventualne rezervacije za potraživanja prema društvima koncerna Agrokor uključiti u revidirane izvještaje koji će biti objavljeni do konca ožujka.
Pritom treba naglasiti da su drugi otpisi vezani uz poslovne promašaje na vanjskim tržištima (Afrika, Kina, Rusija) već dobrano nagrizli dobit koprivničke kompanije, koja je u odnosu na 2016. godinu potonula za 68 posto.
Među najvećim nefinancijskim vjerovnicima Agrokora ističe se Adris grupa, koja je Todorićevom koncernu kroz različite aranžmane posudila više od milijardu kuna. U računu dobiti i gubitka za četvrti kvartal Adris je iskazao potencijalne gubitke od 466,8 milijuna kuna. Riječ je o tri stavke koje se odnose na vrijednosna usklađivanja imovine (194,9 milijuna kuna), rezerviranja (53,7 milijuna kuna) i nerealizirane gubitke od financijske imovine (218,2 milijuna kuna).
Zbog troškova otpisa i visokih financijskih rashoda rovinjska grupa je u četvrtom kvartalu iskazala gubitak od 260,2 milijuna kuna. Kao i za banke, i za Adris će navedeni gubitak značiti jednu lošiju godinu, ali neće značajnije utjecati na stabilnost kompanije s obzirom na snažnu operativnu dobit iz osnovnih djelatnosti (turizam, osiguranje).
Pritom treba naglasiti da je Adris grupa već u 2016. u poslovnim knjigama provela značajne rezervacije za rizična potraživanja prema Agrokoru. Na ukupan neto iznos potraživanja po danim kreditima (najvećim dijelom prema Agrokoru), koji su krajem 2016. iznosili 1,53 milijarde kuna, izvršene su rezervacije (umanjenje vrijednosti potraživanja) u iznosu od 432,9 milijuna kuna, stoji u revidiranom izvješću.
Iz Adrisa još ne otkrivaju koliki su ukupni potencijalni otpisi prema Agrokoru:
'Adris grupa je s 31. prosinca 2016. iskazala rezervacije za predmetna potraživanja u visini od oko 40 posto. Tijekom poslovne 2017. Adris grupa je pratila razvoj događaja u slučaju Agrokor te, sukladno tome, izvršila određena dodatna rezerviranja. Proces revizije iziskuje i reviziju izvršenih rezerviranja od ovlaštenog revizora. Nakon okončanja procesa revizije cjelovito revidirano izvješće bit će objavljeno, kao i podatak o konačnim usklađenjima vezanim za potraživanja prema koncernu Agrokor', odgovorili su tportalu na naš upit o konkretnim brojkama.
Jednokratne otpise do kojih je dovela bliska poslovna suradnja Ante Vlahovića i Ivice Todorića investitori su već ukalkulirali u cijenu Adrisove dionice pa nakon objavljenih financijskih izvješća ona nije izgubila na vrijednosti.
Na velike otpise pripremile su se i banke, ali zasad Agrokor nijednu nije 'stajao glave'. Među velikim bankama najveću štetu pretrpjela je Hrvatska poštanska banka, kojoj je dobit gotovo potpuno izbrisana zbog povećanih rezervacija vezanih uz plasmane prema Agrokoru.
Zagrebačkoj banci dobit je prepolovljena, ali još uvijek iznosi impresivnih 839 milijuna kuna. Troškove vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke Zaba je morala povećati za 86 posto ili za 665 milijuna kuna (na 1,4 milijarde kuna), u najvećoj mjeri zbog rizičnih plasmana prema Agrokoru i povezanim društvima.
Znatno bolje je rizicima upravljala Privredna banka Zagreb, o čemu najbolje svjedoči dobit od 1,35 milijardi kuna, gotovo 60 više nego što je ostvarila njezina glavna konkurentica. Doduše, i PBZ je morao povećati rezervacije zbog krize Agrokora, ali u znatno manjoj mjeri nego Zaba.
Među najvećim gubitnicima našla se Tehnika, građevinska tvrtka koja je zbog nenaplativih potraživanja prema Agrokoru u rezervacije ubacila 105 milijuna kuna i uknjižila godišnji gubitak od 141 milijun kuna.
Da stvar bude gora, na račun joj je ubrzo nakon toga sjela tvrtka Zagorje-Tehnobeton, koja je Tehnici zbog neplaćenog duga od 50 milijuna kuna zaprijetila stečajem.
Pravi razmjeri gubitaka i otpisa za sve Agrokorove poslovne partnere bit će vidljivi nakon konačnog postizanja nagodbe i provođenja otpisa u poslovnim knjigama.
