Slavonci i Baranjci lani su najmanje od svih u Hrvatskoj proveli na bolovanju. Dok je ukupna stopa bolovanja na teret poslodavaca i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za cijelu Hrvatsku prema podacima za prvih devet mjeseci prošle godine iznosila 3,22, na području pet područnih slavonskih službi bila je niža od tri posto
Najveću stopu bolovanja u Slavoniji imala je Požega s 2,80, a slijedi ju Osijek s 2,78, Slavonski Brod s 2,68, Vinkovci su imali 2,60 te Virovitica 2,53 posto.
'S obzirom na to da je stopa bolovanja u područnim službama HZZO-a u Slavoniji najniža u cijeloj Hrvatskoj, HZZO u Slavoniji provodi redovite i kontinuirane kontrole i po eventualnim prijavama poslodavaca, no nije bilo izvanrednih kontrola koje su nužne kada se primijeti porast stope bolovanja', odgovorili su Glasu Slavonije iz HZZO-a.
vezane vijesti
U prvih devet mjeseci prošle godine, prema evidenciji HZZO-a, ukupan broj dana privremene nesposobnosti za rad odnosno bolovanja za cijelu Hrvatsku iznosio je 11,475.074. Među Slavoncima najveći broj dana na bolovanju proveli su Osječani, 624.848 dana, slijede Požežani sa 148.597, u Slavonskom Brodu bilo je 281.805 dana bolovanja, u Vinkovcima 293.332, a u Virovitici 142.693.
Slavonci su na bolovanje najčešće odlazili zbog bolesti intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije ili popularno rečeno – problema s kralježnicom. Osječani su na bolovanju ostajali potom zbog ozljeda, otrovanja i djelovanja vanjskih uzroka, ali i prijeloma te bolesti mišićno-koštanog sustava.
'Hrvatski zdravstveni sustav ponekad je idealan za 'zloupotrebljavače bolovanja, gotovo nikad se ne kontrolira pacijent u kući, ni od poduzeća u kojem radi, ni od osiguravajuće kuće, već se samo kontrolira obiteljski liječnik koji je otvorio bolovanje, što nema ni logike ni koristi', odgovaraju u Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine (KOHOM), dodajući kako uvijek postoje oni koji zloupotrebljavaju institut bolovanja te da je pritisak na obiteljske liječnike konstantan i 'često potpuno sulud'.
Zato su, dodaju, već bezbroj puta upozorili čelnike HZZO-a da uzalud kontroliraju, kažnjavaju i na sve moguće načine pritišću liječnike obiteljske medicine da smanje stopu bolovanja jer uzrok nisu oni.
'Bezbroj puta su im naglašeni ključni razlozi tolikog bolovanja: čekanje na preglede, pretrage i rehabilitaciju. Radno aktivni, zaposleni pacijenti trebali bi imati prioritet na listama čekanja za preglede, pretrage i rehabilitaciju, a ne da tjednima, mjesecima i godinama na bolovanju čekaju na red', objašnjavaju u KOHOM-u.
Pacijenti koji su poslani na vještačenje u Zavod za vještačenja, upozoravaju dalje liječnici, nikada nisu vještačeni u zakonskom roku od 60 dana, već puno duže.
'Mnoga javna poduzeća imaju bonuse i nagrade od nekoliko tisuća kuna za bolovanja duža od tri mjeseca! Osim financijskih nagrada za duže bolovanje, pacijenti koji rade u državnim i javnim poduzećima od svojih se nadređenih šalju obiteljskim liječnicima da im se otvore bolovanja kad god je to organizacijski zgodnije tim poslovođama, čak i kad radnik nije bolestan ili boluje od blage bolesti koja ne utječe na radnu sposobnost', odgovaraju Glasu Slavonije iz KOHOM-a.
Članovi KOHOM-a kažu i kako većina zapadnih zemalja s kojima se u mnogočemu uspoređujemo, pa tako i sa stopom bolovanja, imaju mogućnost da zaposlenik godišnje do sedam dana koristi 'dopust za bolest', bez odlaska liječniku.
'Obiteljski liječnici više su puta tražili da se takva mogućnost implementira u zakon i kod nas jer bi donijela višestruke koristi - od smanjenja opterećenja zdravstvenih radnika pregledavanjem pacijenata zbog kratkih bolesti, administriranjem oko otvaranja i zatvaranja bolovanja, do smanjenja stope bolovanja. Odbijanje da se to učini pokazuje koliko je nekome doista stalo da se u ovoj zemlji olakša i pacijentima i zdravstvenim radnicima, ali i uštedi i napravi reda', odgovaraju u KOHOM-u.
