Portugal je najavio veliki paket mjera za rješavanje i ublažavanje stambene krize, što među ostalim uključuje gašenje kontroverznog programa Zlatna viza za nomade te zabranu stavljanja apartmana na Airbnb i slične internetske servise za odmor i najam
Stanarine i cijene kuća vrtoglavo su porasle u Portugalu, jednoj od najsiromašnijih zemalja zapadne Europe. Prošle godine je više od 50 posto radnika zarađivalo manje od 1000 eura mjesečno, a samo u Lisabonu stanarine su skočile 37 posto u 2022.
Prema novom paketu mjera, uvest će se mehanizam za regulaciju povećanja stanarina, pojasnio je premijer, a vlada će ponuditi porezne poticaje stanodavcima koji svoje nekretnine namijene stanovanju, a ne turističkom tržištu. Nove dozvole za turističke platforme, kao što je Airbnb, bit će zabranjene – osim u slabije naseljenim ruralnim područjima.
Premijer Antonio Costa rekao je da kriza sada pogađa sve obitelji, a ne samo najugroženije. Nije jasno kada će mjere – vrijedne najmanje 900 milijuna eura – stupiti na snagu. Costa je rekao da će neke od njih biti odobrene sljedeći mjesec, a da će o drugima glasati zastupnici. Kako bi se riješio problem nedostatka stambenog prostora, Costa je rekao da će država unajmljivati prazne kuće izravno od stanodavaca na razdoblje od pet godina i ponuditi ih građanima.
Niske plaće, užareno tržište nekretnina, mjere poticanja ulaganja bogatih stranaca i gospodarstvo ovisno o turizmu godinama su otežavali domaćim stanovnicima najam ili kupnju. Problem je dodatno pogoršala stopa inflacije od 8,3 posto.
Situacija neodoljivo podsjeća na onu u Hrvatskoj, čije gospodarstvo također ovisi o turizmu, a cijene nekretnina i najamnina strelovito rastu. Već godinama je 'točka prijepora' i konverzija stambenih jedinica u apartmane za turističko iznajmljivanje, što dovodi do rasta cijena nekretnina.
'Trebamo uvesti ozbiljan porez na prihode od turističkog najma'
'Hrvatska definitivno treba napraviti nešto da se uredi to trenutno potpuno neregulirano tržište', kaže nam Maruška Vizek, zamjenica ravnateljice Ekonomskog instituta u Zagrebu. Naglašava pritom i da problem nije samo u tome što kratkoročni turistički najam preko digitalnih platformi poput Airbnba i Bookinga dovodi do povećanja cijena i smanjenja priuštivosti stanovanja, nego i to što 'intenzivna 'airbnbizacija' dovodi do degradacije turističkih destinacija' i do takozvane 'turističke gentrifikacije, koja trajno narušava urbano funkcioniranje u turističkim destinacijama'.
'Smatram da pri tome zabrane i ograničenja nisu idealno rješenje, već je potrebno prvenstveno demotivirati vlasnike stanova da svoje stanove i kuće koriste u turističke svrhe. U Hrvatskoj, koja ima izrazito nisku efektivnu stopu oporezivanja djelatnosti kratkoročnog turističkog najma, idealan način za to je uvođenje ozbiljnog poreza na prihode od turističkog najma, kojim bi se ova djelatnost učinila znatno manje profitabilnom nego što sada jest, što bi onda u konačnici smanjilo ponudu nekretnina za turistički najam.
Ako takva mjera ne pomogne u dovoljnoj mjeri, tada bi trebalo razmisliti o uvođenju ograničenja i zabrana. Međutim u onim hrvatskim destinacijama u kojima je kratkoročni najam već sada napravio trajnu štetu i pretvorio središta tih destinacija u svojevrsne open-air hotele, o uvođenjima i ograničenja trebalo bi odmah početi razmišljati', zaključuje Vizek.
'Za većinu će stanarine ostati nepriuštive, a kupnja nekretnine san'
Portugal će također ukinuti svoj program zlatnih viza koji nudi putovnice EU-a državljanima trećih zemalja u zamjenu za ulaganja, uključujući ulaganja u nekretnine. Taj je program kritiziran zbog podizanja cijena nekretnina i najamnina. Od pokretanja 2012. godine, program je privukao 6,8 milijardi eura ulaganja, a većina novca je usmjerena u nekretnine.
Portugalske udruge upozoravaju da bi mjere malo značile ako bi vlada nastavila promicati mjere i politike kao što je 'viza za digitalne nomade' uvedena u listopadu, koja bogatim strancima s visokim mjesečnim prihodom od rada na daljinu omogućuje život i rad u Portugalu bez plaćanja poreza.
Udruga 'Stanovanje je pravo' smatra da mjere ne mijenjaju 'postojeći sustav' u kojem veliki investicijski fondovi za nekretnine kontroliraju značajan dio tržišta. 'Za veliku većinu ljudi stanarine će ostati nepriuštive, a kupnja kuće i dalje će biti san', navodi se.