Prošle godine BodyRecog proglašen je jednim od 50 najinovativnijih proizvoda iz područja sportskih inovacija u svijetu te je predstavljen u Riju za vrijeme Olimpijade.

'Aplikacija je još u testnoj fazi. Koriste je neke klinike, sportski klubovi i fitnes centri te je na osnovi njihovih zapažanja želimo što bolje prilagoditi zahtjevima tržišta. Nadam se da ćemo s gotovim proizvodom izaći na jesen. Dosad je u aplikaciju uloženo oko 700.000 eura. Očekujem od investitora dodatna ulaganja od barem dva milijuna dolara kako bismo krenuli u pravu komercijalizaciju. Radi se o sustavu koji će se non-stop usavršavati i nuditi nove module', rekla je za tportal Bušić.

BodyRecog u svega 30 sekundi na osnovi digitalnog mjerenja tijela pomoću 3D skenera daje podatke poput indeksa tjelesne mase, postotka masnoće u tijelu, medicinski idealnog raspona tjelesne mase i slično. Na osnovi toga čovjek može detaljno planirati program tjelovježbe i prehrane.

Uz to, aplikacija procjenjuje rizik od srčano-žilnih oboljenja, dijabetesa, nekih oblika raka itd.

S razvojem ideje Bušić je krenula u travnju 2013., da bi početkom 2014. u Zagrebu njezina tvrtka Live Good krenula s radom.

'Bila sam frustrirana jer tri godine nisam mogla naći posao, a imam toliko znanja. Proučavala sam razne poslovne modele kako bih unovčila to znanje i shvatila sam da nove generacije najlakše uče preko mobilnih aplikacija. Iskoristila sam poticaje za samozapošljavanje, a pomogli su mi u početku novčano i prijatelji. Zatim sam dobila manje državne poticaje. Onda su došli poslovni anđeli i manji fondovi', prisjetila se svojih početaka Bušić.

Značajnu pomoć u promidžbi i vidljivosti njezine inovacije dobila je 2015. sudjelovanjem u natjecanju 'Ideje iz Europe' u organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Radi se o inicijativi Europske komisije kojom se želi globalno promovirati inovativne ideje koje dolaze sa Starog kontinenta.

Natjecanje je prilika za poduzetnike da prezentiraju poslovne ideje relevantnim predstavnicima gospodarstva, ulagača i institucija iz cijele Europe. Ove godine nacionalno natjecanje 'Ideje uz Europe' održat će se u listopadu u Zagrebu, a pobjednici će imati priliku prezentirati svoje inovacije u studenom u polufinalu u Tallinnu, odnosno u finalu u ožujku iduće godine u Den Haagu.

'Prije dvije godine našla sam se među nacionalnim pobjednicima, što mi je omogućilo da svoju poslovnu ideju predstavim na SME konferenciji, koju organizira Europska komisija jednom godišnje, u Luksemburgu. Svakom poduzetniku koji ima nešto inovativno preporučila bih da se obavezno prijavi na natjecanje', istaknula je Bušić.

Kako bi se što bolje pripremila za svijet biznisa, prisjeća se, krenula je s učenjem i pohađanjem mnogih seminara i edukacija o svim mogućim aspektima poduzetništva. Smatra da danas svatko besplatno i relativno brzo može doći do osnovnih znanja ako iskoristi sve što mu nude javne institucije.

'Na raspolaganju vam je Plavi ured, poduzetnički centar grada Zagreba, u kojem možete dobiti besplatnu stručnu pomoć u raznim segmentima poslovanja. Organiziraju brojne besplatne edukacije, među kojima je i Start-up akademija. U Tehnološkom parku Zagreb nude se jako povoljni prostori za male tehnološke tvrtke. Tako sam i ja krenula, kao početnik, i to mi je bila velika pomoć', naglasila je Bušić.

Danas ona svoju poslovnu priču razvija u SAD-u, točnije u Bostonu, koji se smatra svjetskim centrom medicinsko-tehnoloških start-upova. Američka podružnica nosi naziv BodyRecog Metrics. Još će, kaže, neko vrijeme živjeti na relaciji Boston - Zagreb, ali joj je u planu potpuno preseljenje u SAD.

'Mnogi domaći start-upovi prisiljeni su preseliti se u inozemstvo kako bi privukli ulagače. Razlog je vrlo jednostavan - naš pravni i porezni sustav im je nepoznanica, a ulagačima je najlakše ulagati ondje gdje su dobro upoznati sa sustavom. Primjerice, jedan od uvjeta, ako želite podršku američkih ulagača, to je da direktor tvrtke mora živjeti u SAD-u. To ne znači da ću ugasiti firmu u Hrvatskoj. Štoviše, razmišljam o povećanju broja ljudi. Sve što smo dosad dobili od ulagača vratili smo u Hrvatsku angažiranjem naših stručnjaka koji razvijaju rješenja za web, informatičara i drugih stručnjaka. Trenutno imamo šest djelatnika u Hrvatskoj, surađujemo s dvije tehnološke tvrtke iz Zagreba te s laboratorijima za antropometriju te biomehaniku zagrebačkog Kineziološkog fakulteta', rekla je Bušić.

Kao najveću razliku između SAD-a i Europe ističe drugačije gledanje na poslovni neuspjeh. U Europi se neuspjeh ne oprašta, a oni koji bankrotiraju, smatra ona, u većini slučajeva mogu zaboraviti na poduzetničku karijeru.

'U SAD-u se bankrot firme uzima pod normalno. Američki poduzetnici se čak hvale i ponose time. Štoviše, ulagači su spremniji uložiti u posao što ga vodi čovjek koji je bankrotirao jer smatraju da je iz toga naučio nešto. U Europi je to nezamislivo', mišljenja je Bušić.

A kad gleda na Hrvatsku iz Bostona, kaže kako vidi zemlju s mnogo prednosti, ali i nekoliko mana.

'Ako imate solidna primanja i niste rob kreditu, život u Hrvatskoj je jako lijep. Prije svega istaknula bih sigurnost. U Americi žena u većini gradova ne smije sama izaći na ulicu čim padne mrak jer je preopasno. Međutim kad govorimo o poduzetništvu, Amerika je daleko odmakla čak i od zapadne Europe. U nas se tek počinje razvijati startup kultura i tek trebamo izgraditi reputaciju startup zemlje, kakvu ima Izrael. I tu uvelike pomažu državne strategije. Samo za primjer uzet ću državne poticaje. U mnogim slučajevima poticaj koji biste trebali dobiti unutar 45 dana čekate deset mjeseci. To je enormno puno vremena u poslovnom svijetu, u kojem se samo u danu stvaraju i ruše poslovna carstva. Također, svaka promjena vlasti donosi sa sobom kašnjenje isplate poticaja jer sustav jednostavno stane. To se ne smije događati. Pravodobno dobivanje poticaja puno bi značilo poduzetnicima jer mogu realnije poslovno planirati i djelovati', zaključila je Bušić.